Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti na snazi je nešto manje od dvije godine (stupio je na snagu 1. siječnja 2009.), a ovo su mu već druge izmjene i dopune. U uvjetima gospodarske krize i njezinog negativnog utjecaja na tržište rada nametnula se potreba uštede u javnim troškovima. Stoga je donesen niz mjera gospodarskog oporavka kojima se pokušava očuvati što veći broj radnih mjesta kako bi državna davanja bila rasterećenija. Tome se prilagođavaju i najnovije izmjene ovoga Zakona.
Najznačajnija novina je smanjenje novčane naknade za nezaposlene nakon određenog perioda. Kao i dosada, u prvih 90 dana nezaposlenosti novčana naknada iznosi 70%, dok se za preostalo vrijeme korištenja utvrđuje naknada od 35 % prosječne isplaćene plaće (do sada je iznosila 50% - članak 42. i 43.). Prema ovim izračunima, radnicima koji primaju minimalnu plaću naknada za nezaposlenost u prvih 90 dana ostala bi ista i iznosila 1.575,84 kuna, dok bi za preostalo vrijeme dobivali svega 787,92 kuna.
Razlog ovom smanjenju je objašnjenje kako će niža naknada stimulirati brže uključivanje nezaposlenih u dodatno obrazovanje i traženje novog zaposlenja, jer se polazi od teze da je veći broj nezaposlenih nižeg obrazovnog statusa pa bi manja novčana naknada trebala utjecati na njihovu motivaciju za daljnjim obrazovanjem.
Ovo je uređeno tako da se nezaposlenoj osobi koja se odluči na dodatno obrazovanje umjesto novčane naknade omogući bespovratna novčana pomoć u visini neoporezive stipendije koja iznosi 1.600 kuna. Pretpostavlja se da će se nakon stručnog usavršavanja ili prekvalifikacije ti radnici moći lakše zaposliti.
Druga značajnija izmjena omogućava nezaposlenima koji ispunjavaju uvjete za prijevremenu mirovinu da i dalje ostanu u evidenciji nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, odnosno da sada sami izaberu hoće li u prijevremenu mirovinu ili će ostati u evidenciji Zavoda te primati trajnu naknadu dok ne steknu uvjete za starosnu mirovinu (članak 10.). Brisanjem odredbe po kojoj su se osobe koje su stekle pravo na prijevremenu starosnu mirovinu brisale iz evidencije nezaposlenih, otklanja se dosadašnja prepreka koja im je onemogućavala ostanak na tržištu rada te ih se time na neki način kažnjavalo manjim mirovinama. Tu se najviše misli na one osobe koje su ostale bez posla zbog tehnoloških viškova, propasti poslodavca i slično, a stekle su uvjete za prijevremenu mirovinu.
Zbog duljeg zadržavanja osoba na tržištu rada, postroženi su i uvjeti za stjecanje „trajne novčane naknade“. Pravo na trajnu novčanu naknadu za nezaposlenost i dalje će imati oni s 32 godine radnog staža, ali sada uz kumulativni uvjet da im nedostaje do 5 godina do ispunjenja uvjeta za punu starosnu mirovinu (članak 44. stavak 2.). Obrazloženje ove mjere proizlazi iz težnje zakonodavca da zaštiti starije nezaposlene osobe, dok se oni nešto mlađe životne dobi (pritom se misli na osobe od 50-ak godina), smanjenom novčanom naknadom stimuliraju na dodatno obrazovanje te na traženje zaposlenja.
U cilju osiguranja egzistencijalnog minimuma dugotrajno nezaposlenim osobama, dodane su i odredbe kojima se omogućava produljenje prava na novčanu naknadu. Tako se pravo na novčanu naknadu može produžiti nezaposlenoj osobi ako je u evidenciji Zavoda neprekidno više od 12 mjeseci te je u cijelosti iskoristila pravo na novčanu naknadu, ali najviše za 4 mjeseca (članak 44.a).
Dakle, pravo na produženu novčanu naknadu produžava se nezaposlenoj osobi u trajanju od:
a) 30 dana ako je iskoristila utvrđeno pravo na novčanu naknadu od 360 do 450 dana,
b) 60 dana ako je iskoristila utvrđeno pravo na novčanu naknadu od 270 do 330 dana,
c) 90 dana ako je iskoristila utvrđeno pravo na novčanu naknadu od 180 do 240 dana,
d) 120 dana ako je iskoristila utvrđeno pravo na novčanu naknadu od 90 do 150 dana.
Vidljivo je da osobe koje su dugotrajno nezaposlene, a novčanu naknadu koristile su kraće vrijeme, imaju pravo na duže korištenje produžene naknade. Važno je istaknuti da pravo na produženu novčanu naknadu može ostvariti nezaposlena osoba koja uvjete za ostvarivanje tog prava ostvari nakon stupanja na snagu ovog Zakona (nakon 1.11.2010.).
Riješen je i problem koji se javljao u situacijama kad je više nasljednika ostvarivalo pravo na obiteljsku mirovinu. Naime, u tim slučajevima, pravo na isplatu obiteljske mirovine ima samo jedan nasljednik, a ostali nasljednici samo zbog postojanja tog prava (iako ga nisu koristili) gubili su pravo prijave u evidenciju nezaposlenih. Sada je to riješeno tako da se nezaposlenom osobom smatra i osoba u dobi od 15 do 65 godina koja nije u radnom odnosu, koja aktivno traži posao, raspoloživa je za rad, a korisnik je obiteljske mirovine kojemu se ta mirovina ne isplaćuje (članak 10. točka 6.).
Duže zadržavanje osoba na tržištu rada trebalo bi poboljšati socijalnu i egzistencijalnu sigurnost radnika. Manje naknade sa Zavoda za zapošljavanje trebaju stimulirati nezaposlene na dodatno obrazovanje i usavršavanje kako bi bolje konkurirali u svijetu rada. Nezaposleni koji ispunjavaju uvjete za prijevremenu mirovnu imaju mogućnost da i dalje ostanu u evidenciji nezaposlenih te da aktivno traže posao, isto kao i korisnici obiteljske mirovine ako im se ona ne isplaćuje. Dakle, svima je omogućeno ustavno pravo na rad, samo sada treba naći posao.
Pripremila: Marina Turković