Potrošači će, predlaže Vlada, prigovor trgovcu moći uputiti i putem chata, a trgovci će morati istaknuti sniženu cijenu koju primjenjuju tijekom akcija i sniženja, ali i najnižu cijenu za isti proizvod tijekom 30 dana prije akcije ili sniženja. Novi zakon o zaštiti potrošača će prema prijedlogu Vlade obuhvatiti i usluge parkiranja na uređenim javnim površinama i u javnim garažama, kako bi se povećala djelotvornost sustava rješavanja prigovora u tom području.
Među Vladinim prijedlozima je i proširenje liste okolnosti koje uvijek predstavljaju nepoštenu poslovnu praksu. To su, primjerice, preprodaja ulaznica za događanja ako ih je trgovac nabavio upotrebom automatiziranih sredstava za zaobilaženje bilo kojeg ograničenja u pogledu broja ulaznica ili drugih pravila te navođenje i podnošenje lažnih potrošačkih recenzija, kao i nezatraženi posjeti potrošačevu domu. Nepoštenom poslovnom praksom će se prema Vladinom prijedlogu smatrati i dvojna kvaliteta robe odnosno svako stavljanje robe na hrvatsko tržište uz tvrdnju da je identična robi stavljenoj na tržište u drugim državama članicama, iako se ta roba značajno razlikuje po sastavu ili obilježjima.
U Sabor je s današnje sjednice upućen i prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za projekt pomoći poduzećima u osiguravanju likvidnosti u Hrvatskoj. Taj ugovor potpisan je 7. lipnja ove godine, zajedno s Ugovorom o zajmu između Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Hrvatske banke za obnovu i razvitak za taj projekt. Iznos zajma je 200 milijuna eura, a namjena mu je financiranje poduzeća u privatnom vlasništvu, za trajna obrtna sredstva i financijsko restrukturiranje izvoznika, poduzeća sa slabim pristupom financijskim uslugama i slabije razvijenim regijama.
Rok otplate je 15 godina, uključujući 4,5 godina počeka, a kamatna stopa 6-mjesečni EURIBOR uvećan za promjenjivu kamatnu maržu.Korisnici mogu biti poduzeća iz privatnog sektora, s više od 50 posto udjela u privatnom vlasništvu ili pod privatnom kontrolom i to mala i srednja poduzeća ili srednje kapitalizirana poduzeća. Poduzeća mogu biti izvoznici na koje je kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19 negativno utjecala, ali koji su i dalje financijski održivi.
Vlada je usvojila i izmjene programa Mikro i mali zajmovi za ruralni razvoj, tako da se iznos dostupan za financiranje malih zajmova povećava s dosadašnjih 50.000 na 100.000 eura. Tom izmjenom nastoji se smanjiti postojeće teškoće u pristupu kapitalu s kojim se susreću potencijalni krajnji primatelji u sektorima poljoprivrede, prerade i šumarstva. Mali zajam za ruralni razvoj je najtraženiji financijski instrument koji se provodi u okviru Programa ruralnog razvoja, rekao je ministar gospodarstva Tomislav Ćorić. Od pokretanja u rujnu 2018. do kraja lipnja 2021. zaprimljeno 1.137 zahtjeva za financiranjem, od čega je do sada odobren 721 zahtjev ukupne vrijednosti od 240,6 milijuna kuna, a obrada pristiglih zahtjeva je kontinuirano u tijeku, kao i zaprimanje novih zahtjeva.
