“Ne vjerujem u samu Ameriku, ni u samu Europu. Vjerujem i u Ameriku i u Europu zajedno u NATO-u jer smo zajedno jači i sigurniji”, istaknuo je Stoltenberg.
Prije 75 godina, 4. travnja 1949. godine ministri vanjskih poslova Sjedinjenih Država i Kanade i 10 europskih zemalja (Belgije, Danske, Francuske, Islanda, Italije, Luksemburga, Nizozemske, Norveške, Portugala i Velike Britanije) potpisali su u Washingotnu ugovor kojim je osnovana Organizacija sjevernoatlantskog ugovora (NATO). Washingtonski ugovor je potpisan s ciljem suzbijanja rizika od širenja sovjetske kontrole iz istočne Europe na preostali dio kontinenta.
Države potpisnice Washingtonskog ugovora člankom 5. obvezale su se na međusobnu obranu u slučaju vojne agresije na bilo koju od njih. “Dva svjetska rata, hladni rat i svaki izazov s kojim smo se od tada suočili, naučili su nas da trebamo jedni druge”, kazao je glavni tajnik Saveza. “Europa treba Ameriku za svoju sigurnost. Pravedna raspodjela tereta je bitna, a Europa sve više investira. Istodobno, Amerika treba Europu, europski saveznici osiguravaju vojsku svjetske klase i jedinstvenu diplomatsku mrežu”, dodao je Stoltenberg.
S početnih 12 članica, NATO je u proteklih 75 godina narastao na današnje 32 države članice. Stoga su se na svečanosti kratkim govorima obratili ministri vanjskih poslova zemalja koje su se pridružile NATO-u prije 25 godina (Češka, Mađarska, Poljska), prije 20 godina (Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka i Slovenija), te prije 15 godina (Hrvatska i Albanija).
“Hrvatska nije imala privilegij 75 godina mira. Od 1991. do 1995. morali smo se boriti i braniti našu slobodu i demokraciju suočeni s mnogo jačim agresorom”, rekao je u svom govoru državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Frano Matošić. “Nakon naše pobjede i dizanja iz pepela, transformirali smo se u moderne doprinositelje sigurnosti i stabilnosti europskog kontinenta, čvrsto ugrađeni u našu transatlantsku zajednicu. Vlastito iskustvo i stručnost Hrvatske danas pridonose odvraćanju i obrani NATO-a, a naša je odlučnost da ulažemo u vlastitu sigurnost s tehnološki naprednim obrambenim rješenjem nepokolebljiva. Ostajemo posvećeni tome da i dalje budemo pouzdan i jak stup jugoistočnog krila NATO-a”, istaknuo je Matošić.
Glavna tema dvodnevnog sastanka NATO-a, koji je sazvan zbog proslove 75. obljetnice i za pripremu samita Saveza u srpnju u Washingtonu jest kako osigurati pouzdaniju i predvidljiviju potporu Ukrajini, kako ta potpora ne bi ovisila o političkim promjenama, prije svega u Sjedinjenim Državama, gdje Donald Trump ima nemale izglede da ponovno uđe u Bijelu kuću. Tijekom svog prvog mandata od 2017. do 2021. Trump je u više navrata dovodio u pitanje temeljnu odrednicu NATO-a o kolektivnoj obrani.
U srijedu, prvi dan ministarskog sastanka, ministri vanjskih poslova složili su se s tim da se nastavi s planiranjem veće uloga Saveza u koordinaciji sigurnosne pomoći Ukrajini. “Saveznici su se danas složili da se krene s planiranjem veće uloge NATO-a u koordinaciji sigurnosne pomoći i obuke”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare nakon prvog dana sastanka ministara vanjskih poslova država članica NATO-a.
“Danas nije donesena konačna odluka u kojem obliku će to biti, detalji će se razraditi u sljedećim tjednima. Ali, nemojte sumnjati, Ukrajina se može osloniti na potporu NATO-a sada i dugoročno”, dodao je glavni tajnik. Stoltenberg je predložio paket od 100 milijardi eura za sljedećih pet godina kako bi se osigurala pouzdana pomoć Ukrajini u slučaju određenih političkih promjena.
