Na predavanju pred kolegama s Ustavnog suda, Akademije i pravnim stručnjacima podsjetio je da je EUN kao najstariji instrument kaznenopravne suradnje u Uniji čvrsto zaživio unatoč početnim teškoćama kod prijenosa u nacionalna zakonodavstva. Prema izvješću Europske komisije od 2005. do 2009. između država EU izdano je oko 54.700 uhidbenih naloga. Između 51 i 62 posto traženih osoba pristalo je na predaju i postupak im je trajao 14 do 17 dana, dok su oni što nisu pristali izručeni za 48 dana. No, u tradicionalnim postupcima ekstradicije prosječno vrijeme izručenja iznosilo je preko godinu dana, podsjetio je Krapac.
Opširno je govorio o uvođenju i provedbi europskog uhidbenog naloga koji je omogućio izručenje državljana među članicama EU kroz izravnu suradnju pravosudnih institucija, a bez uplitanja državnih vlasti, čime se uz ostalo poboljšava razina ljudskih prava i sloboda okrivljenika. Među temeljnim načelima na kojima počiva institut europskog uhidbenog naloga, Krapac je spomenuo načela pravičnog postupka i uzajamnog povjerenja, što ujedno znači da države dijele iste vrijednosti. "To postupno vodi prema izgradnji zajedničke europske kriminalne politike, a osigurava se i jednakost svih građana EU i stvara jedna nova dimenzija pravosudne suradnje", dodao je Krapac.
Pojasnio je da je načelo uzajamnog povjerenja ideal i da ono nikad neće biti stopostotno, ali da ga uvijek treba sagledavati realno. "Hrvatska je pokazala da ima povjerenje u njemačko pravosuđe predajući mu Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, no teško je reći je li to povjerenje od 95 posto ili 100 posto", rekao je Krapac.
Osvrnuo se i na najave da bi zbog te dvojice čelnika jugoslavenske tajne službe Hrvatski sabor mogao tražiti vjerodostojno tumačenje Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije. "Pitanje je što će o vjerodostojnom tumačenju reći Ustavni sud", poručio je Krapac, složivši se u kasnijoj raspravi da bi bilo bolje da Sabor promijeni zakon nego da daje njegovo vjerodostojno tumačenje.
