Komisija je u srijedu objavila paket o proširenju koji obuhvaća izvješća o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata te strategiju proširenja za predstojeću godinu. Povjerenik za proširenje Štefan Fuele je, predstavljajući paket o proširenju, izjavio da se transformacijska moć Europske unije najbolje vidi na Hrvatskoj, koja je danas drukčija zemlja u odnosu na vrijeme kada je podnosila zahtjev za članstvo u EU-u.
U strategiji proširenja navodi se da "uspješno iskustvo s Hrvatskom šalje snažne poruke ostalim zemljama iz procesa proširenja - da EU ispunjava ono što je obećao kada se uvjeti ispune, da su uvjeti i kriteriji za pristupanje zahtjevni i da se strogo nadziru, ali da to omogućava bolju pripremljenost zemlje te da se bilateralni prijepori trebaju i mogu riješiti kroz dijalog i kompromis, u skladu s uspostavljenim načelima".
Komisija kao ključne elemente strategije proširenja navodi jačanje pravne države i reformu javne uprave, slobodu izražavanja i medija te jačanje regionalne suradnje i pomirenja. Ove je godine Komisija posebno istaknula slobodu izražavanja i medija. "U nekim zemljama procesa proširenja uočen je negativan razvoj u tom području... Izazovi za slobodu izražavanja i medija uključuju: političko uplitanje, što se ponekad manifestira kroz pravni sustav, ekonomski pritisak, korištenje kriminala i korupcije za utjecaj na medije, nedovoljnu zaštitu novinara od uznemiravanja, čak i od nasilnih napada", stoji u tekstu.
Komisija navodi da se ekonomski izazovi odnose na nedostatak transparentnosti i koncentraciju vlasništva u medijima, nedostatak konkurencije i nedostatak neovisnih tržišnih regulatora. Komisija je najavila da će iskustava stečena u pregovorima s Hrvatskom primjenjivati ubuduće i u pregovorima s drugim kandidatima. Jedna od naučenih lekcija je i da se pregovori u poglavljima 23 - Pravosuđe i temeljna prava i 24 Pravda, sloboda i sigurnost trebaju otvoriti na samom početku pregovora, a zatvoriti na samom kraju procesa.
Ta dva poglavlja pokrivaju područja koja se odnose na pravnu državu te upravljanje vanjskim granicama EU-a, policijsku suradnju između država članica, borbu protiv organiziranog kriminala, pravosudnu suradnju u građanskim i kaznenim stvarima. EU u tim poglavljima naročito inzistira na stvarnoj provedbi reformi u praksi, i traži dokaze o toj provedbi za što je potrebno određeno vrijeme. Stoga će nastojati da se pregovori u tim poglavljima što ranije otvore kako bi do kraja procesa zemlja kandidatkinja mogla pokazati uvjerljive rezultate.
U strategiji proširenja objavljeni su i sažeci izvješća o napretku za sve kandidate i potencijalne kandidate. Komisija konstatira da je Hrvatska u lipnju ove godine završila pristupne pregovore, što je rezultat, između ostaloga, ispunjavanja brojnih mjerila za zatvaranje u većini poglavlja i postignutog napretka u borbi protiv korupcije, uvođenja objektivnog i transparentnog sustava za imenovanja sudaca i tužitelja, napretka u provedbi programa stambenog zbrinjavanja izbjeglica, te napretka u restrukturiranju brodogradilišta.
Od Hrvatske se očekuje da nastavi igrati aktivnu ulogu u regionalnoj suradnji sa susjedima. Komisija "pozdravlja izjavu hrvatske vlade da će podržavati ostale zemlje u regiji na njihovu putu prema EU-u te potiče Hrvatsku da riješi preostala bilateralna otvorena pitanja sa susjedima prije pristupanja. Istodobno, politički vođe trebali bi se suzdržati od izjava i mjera koje bi mogle dovesti u pitanje važnost pomirenja ili zanemariti ozbiljnost ratnih zločina".
