Profesorica na poslijediplomskom studiju Pravnog fakulteta Dubravka Jurlina-Alibegović je istaknula kako u gradskim proračunima više od polovice ukupnih prihoda čine prihodi na visinu kojih gradovi ne mogu utjecati. „Središnja država ograničuje i zaduživanje gradova“, rekla je, ocijenivši kako je fiskalna snaga gradova različita te da 77 od ukupno 127 gradova ima ispodprosječan fiskalni kapacitet.
Po njezinim riječima oko polovice ukupnih rashoda odnosi se na tekuće rashode, odnosno na dio za plaće i materijalne troškove. Istaknula je i kako razvojni rashodi čine manje od četvrtine ukupnih rashoda gradskih proračuna. Ocijenila je također kako je Hrvatska s 10 posto udjela lokalnih proračuna u općem proračunu među zadnjim državama u Europi te dodala kako Slovenija u tom udjelu sudjeluje s 12 do 13, a Danska sa 60 posto.
Istaknula je kako je središnja država hrvatskim gradovima ograničuje autonomiju odlučivanja o porezima te napomenula kako takvi zakoni uvjetuju razvojne mogućnosti gradova. Po riječima pročelnika gradskoga ureda za financije Slavka Kojića Zagreb ima napisanu svoju razvojnu strategiju, koju je prihvatila gradska skupština. No postoje sitni problemi pa se novac raspoređuje po prioritetima, rekao je. Kojić smatra kako bi bilo dobro da i drugi gradovi poput Zagreba uvedu veće prireze i tako povećaju proračune, a rasterete blagajne za poravnanja.
Savjetnik riječkog gradonačelnika za financije Ante Mađerić je također napomenuo kako i Rijeka ima svoj strateški dokument, ali kako je rekao, taj je dokument već zastario pa se služimo gradonačelnikovim strateškim smjernicama. Dodao je kako u te smjernice spada između 150 i 200 projekata. Kao problem glede pitanja zastarjela strateškoga dokumenta čestu promjenu gradonačelnika u Splitu istaknula je pročelnica splitskoga upravnog odjela za financije Ljiljana Vučetić. Podsjetila je kako se samo pet posto iz gradskoga proračuna izdvaja za plaće, oko 20 posto za vrtiće i ostale djelatnosti te oko 50 posto za rashode.
