Zakon predviđa da brojne ingerencije i obveze u vezi sa zbrinjavanjem otpada budu u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, a ministar Zmajlović kazao je kako će to vjerojatno izazvati brojne reakcije gradonačelnika. Prema odredbama, lokalna samouprava tako će morati osigurati izdvojeno prikupljanje raznih tipova otpada, to jest primarna selekcija bit će njihova obveza te će lokalna samouprava morati osigurati kontejnere za izdvojeno prikupljanje raznih vrsta otpada pred kućama građana, a imat će obvezu i izgradnje reciklažnih dvorišta.
"To će koštati, ali svaki standard košta", rekao je Zmajlović te dodao jesmo li se zapitali koliko stoji kad sav otpad odložimo u jednu kantu i zakopamo ga u zemlju. Upozorio je pritom da je zbog sadašnjeg sustava, kada je sav otpad na jednoj hrpi, za sanaciju brojnih odlagališta od 2005. utrošeno više od 500 milijuna kuna. Nezadovoljstvo što se zakon zbog ulaska u EU donosi u hitnom postupku izrazili su svi oporbeni saborski klubovi, ocjenjujući kako je riječ o "ucjeni" zastupnika koji zakon sutra moraju izglasati, ma kakav on bio, a riječ je o krovnom zakonu kojim se uređuje gospodarenje otpadom.
Branko Bačić (HDZ) koji sumnja da će se jedinice lokalne samouprave, s obzirom na raspoloživa financijska sredstava, moći u planiranom roku od godine dana pripremiti za odvojeno prikupljanje otpada. Zakon će tražiti golema financijska sredstva, oko 10 milijardi eura do 2025. godine, upozorava Bačić ocjenjujući kako će rezultat biti poskupljenje cijena odvoza komunalnog otpada. "To je poruka ovog zakona", ustvrdio je. Zakonom se uvodi obveza obračuna naknade prikupljanja komunalnog otpada razmjerno količini predanog otpada, a Bačić postavlja pitanje na koji će se način kontrolirati tj. provoditi ta obveza pogotovo u višestambenim zgradama.
"Zakon nije dobar, loš je i najgore, neće biti provediv u praksi i obit će nam se o glavu", ustvrdila je Nansi Tireli (Laburisti) nezadovoljna jer se, smatra, nisu ispravile negativne stvari u sustavu prikupljanja otpadom "vezane uz pogodovanje određenim interesnim grupacijama". "Zakon je pun nedorečenosti, a najviše zabrinjava da će dozvole moći dobivati ona poduzeća koja imaju najviše zaposlenih, najviše novaca, koja imaju najviše kamiona, a to ste smislili i sami svjesni kome pogodujete", poručila je ministru Zmajloviću. U pojedinačnoj raspravi nezadovoljstvo ad hoc stavljanjem zakonskog prijedloga u saborsku proceduru izrazila i bivša ministrica zaštite okoliša i prirode, sada nezavisna zastupnica Mirela Holy.
Zakon je daleko od dobrog, a možda ga zato i donosimo na ovakav način, kako ne bismo uveli reda u sustav gospodarenja otpadom i kako ne bi bili ugroženi interesi "iznimno moćnih, a čini se i opasnih 'otpadnih lobija'". "Zašto se ministarstvo tako mlako, nereformski odnosi prema ovim iznimno velikim interesima teško je reći. Nadam se da se ipak radi samo o kukavičluku, a ne i o sprezi politike i tih lobija", rekla je Holy. Zamjera, uz ostalo, da je zakon "u zakašnjenju zbog kojeg ćemo već sljedeće godine plaćati penale zbog nepoštivanja odredbi EU direktiva koje se tiču smanjenja udjela biootpada koji se odlaže na deponije, za 25 posto u odnosu na referentnu 1997. godinu". Ministar Zmajlović odbacio je na kraju rasprave ocjenu da je riječ o nereformskom zakonu ističući kako on u sebi sadrži nizi instrumenata "koji će osigurati da bude provediv u praksi".
Najvažniji instrument je tzv. naknada za odlaganje kojom će biti propisano "kolika je količina otada po glavi stanovnika u jedinici lokalne samouprave moguće odložiti na odlagalište". "Za sve iznad te propisane količine morat će se platiti naknada, čime će se posebno naglasiti politička odgovornost i politička motivacija čelnika lokalne samouprave", rekao je Zmajlović. Jer, kako je dodao, "ne može netko iz Zagreba ili nekog europskog grada rješavati pitanje gospodarenja otpadom u jednoj općini ili gradu". Istaknuo je i kako zakon naglašava da cijena komunalne usluge mora biti ekonomska te ne može biti "instrument socijalne politike". "To radimo da bi sustav bio održiv", poručio je.
Potporu klubova prethodno su dobili Zakon o veterinarstvu te Zakon o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i pravilima vezanim za tržište poljoprivrednih proizvoda, koji su, kao i Zakon o održivom gospodarenju otpadom, usklađuju sa zakonodavstvom Europske unije te su raspravljeni u hitnom postupku.
