S tim su zaključkom suglasni predsjednici obaju odbora, Nenad Stazić (SDP) i Petar Selem (HDZ). K tomu Nenad Stazić smatra da je odgovornost HRT-a najveća, ali da ispunjenju te obveze neće pridonijeti ako se u pitanje dovodi novi Zakon o HRT-u . Njegovo mišljenje dijeli i bivši ministar kulture Božo Biškupić (HDZ), koji je na sjednici dobio pohvale Nenada Stazića za demokratičnost postupka donošenja Zakona o HRT-u. Tu je ocjenu potaknula rasprava u kojoj je glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić ustvrdio da u Programskome vijeću HRT-a ne mogu biti trojica predstavnika EPH-a, a ni jedan predstavnik vodećih hrvatskih kulturnih, umjetničkih i znanstvenih ustanova, uključivši Maticu hrvatsku.
Stazić je predložio da Hrvatski audiovizulani centar i Ministarstvo kulture nastave dobru suradnju, za što je spremnost iskazao i ministar kulture Jasen Mesić rekavši da je audiovizualna proizvodnja jedan od prioriteta. Ministar Mesić također smatra da treba učiniti sve da se ispune zakonske obveze finaciranja HAVC-a. Petar Selem smatra pak da ne treba odvajati financijske od programskih obveza HRT-a, te da treba učiniti sve da se na primjeren način riješi pitanje Hrvatske kinoteke. Ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar zahvalio je na potpori saborskih odbora i razumijevanju zastupnika te istaknuo da je HRT najveće javno poduzeće i uputio im apel jer, kako je rekao, "HRT neće preživjeti ako ostane u rukama nesretnih ljudi kojima je prepušten".
Član Koordinacije za elektroničke medije Vinko Brešan upozorio je da je HTV jedina javna nacionalna televizija koja pripada svim hrvatskim građanima iako, rekao je, ponekad ima čudan osjećaj da je riječ o privatnoj ustanovi. Napomenuo je da su pregovori te koordinacije s HTV-om prekinuti jer HTV nije pristao da jednom godišnje proizvede jednu igranu seriju za djecu.
Prije rasprave Hribar je predstavio Nacionalni program koji, među ostalim, donosi normu da se u iduće četiri godine snimi 15 igranih dugometražnih filmova, četiri dugometražna dokumentarna filma i jedan dugometražni animirani film te da filmove u hrvatskim kinima pogleda barem pet milijuna ljudi, a da udio nacionalnoga filma u tome bude barem 15 posto. Istaknuo je da HAVC treba 12 milijuna eura za ostvarenje osnovnih javnih potreba u filmskoj i televizijskoj proizvodnji dok po zakonu sada ima gotovo deset milijuna, ali da ne prikupi ni 60 posto.
