Vlada predlaže regulirati oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom
16.07.2010 07:31
ZAGREB, 15. srpnja 2010. Hrvatska Vlada je predložila zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, a kojim, kako je istaknuto, izražava stajalište da nitko ne smije kaznenim djelom i prekršajem ostvariti imovinsku korist.
"Vjerujem da će zakon biti i preventivan, jer je jasno kamo zakon ide. Oni na koje se odnosi to će najbolje razumjeti, jer veliki lopovi najbolje razumiju kad ih se 'udari po džepu', a prevedeno to znači po kućerinama, jahtama i ostaloj imovini", kazala je premijerka Jadranka Kosor i poručila da nitko tko je stekao imovinu na kaznenom djelu i prekršaju ne može tu imovinu zadržati.
Prema predloženom zakonu, objašnjavaju iz Ministarstva pravosuđa, odluka o izuzimanju imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom isključivo je u nadležnosti suda, a tom će imovinom upravljati Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom. Postupak se prema predloženom zakonu može voditi prije, tijekom i nakon okončanja kaznenog postupka, a ako se ne može voditi kazneni postupak, npr. ako je okrivljenik umro ili postoje druge okolnosti koje isključuju kazneni progon, vodit će se ako je vjerojatno da je imovinska korist ostvarena kaznenim djelom veća od 5.000 kuna.
Imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom sud utvrđuje presudom, a zakon regulira i da, ako je utvrđivanje visine te imovinske koristi "skopčano s nesrazmjernim teškoćama ili sa znatnim odugovlačenjem postupka, sud može visinu te koristi utvrditi po slobodnoj ocjeni". Zakon predviđa i da sud u presudi kojom se okrivljenik proglašava krivim za kazneno djelo utvrdi koje stvari ili prava predstavljaju imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom ili njegovu novčanu protuvrijednost i utvrđuje da to postaje vlasništvo, odnosno imovina Republike Hrvatske.
Predloženim se zakonom uređuje i osiguranje oduzimanja imovinske koristi, a što omogućuje tužitelju da prije, tijekom i nakon okončanja kaznenog postupka predloži osiguranje bilo kojom privremenom mjerom, npr. zabranom otuđenja ili opterećenja nekretnina uz zabilježbu u zemljišne knjige, zabranom otuđivanja ili opterećenja pokretnina, nalogom banci da okrivljeniku ili trećoj osobi uskrati isplatu novca s računa za kojeg je određena privremena mjera, itd.
O prijedlogu za osiguranje odlučuje sud, a rješenje mora sadržavati i vrijeme na koje je privremena mjera određena. Oduzetom i privremenom oduzetom imovinom upravlja Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom. Ured može, bez prethodne objave javnog natječaja, donijeti odluku o prodaji ako je čuvanje tih stvari opasno, ili postoji neposredna opasnost od propadanja ili znatnog gubitka vrijednosti, a može donijeti i odluku da se privremeno oduzete stvari iznajme ili predaju u zakup. Prema procjenama iz obrazloženja zakonskog teksta za njegovu će provedbu u razdoblju od tri godine od 2010. do 2012. trebati nešto više od milijun kuna.
