Te dopune, premijerka Jadranka Kosor ocjenjuje jednom od ključnih mjera u programu gospodarskog oporavka i rješavanju problema nelikvidnosti. Govorimo prije svega o tvrtkama koje nemaju ni jednog zaposlenika, njih 19.215 koje duguju više od 12 milijardi kuna, rekla je Kosor ističući da će predložene dopune biti i snažna antikoruptivna poluga.
Predloženim se dopunama u
Stečajni zakon unosi i posebna glava o skraćenom stečajnom postupku, a Porezna će uprava pred nadležnim trgovačkim sudom moći pokrenuti takav postupak pred pravnom osobom koja ima pet ili manje zaposlenih, a ima nepodmirene obveze u razdoblju duljem od 60 dana. Zakon Ministarstvu financija - Poreznoj upravi daje i rok u kojem je dužno pokrenuti skraćene stečajne postupke - do 31. prosinca 2012.
Prema zakonskim dopunama, nakon što primi zahtjev za skraćeni stečajni postupak, sud će pribaviti izvadak iz sudskog registra, te od članova uprave, odnosno osoba ovlaštenih za zastupanje zatražiti da mu u roku 15 dana podnesu javnobilježnički ovjerovljen prokazni popis imovine prave osobe. Pritom izričito utvrđuje da se davanjem netočnih ili nepotpunih podataka izlažu odgovornosti za lažan iskaz pred sudom. U slučaju kada otvaranje skraćenog stečajnog postupka zatraže vjerovnici sud će ih pozvati na solidarno plaćanje predujma za pokriće troškova postupka. Od toga je izuzeta država, jer će se u slučaju kad ona otvara skraćeni stečajni postupak sredstva osigurati u državnom proračunu. A projekcije iz obrazloženja zakona pokazuju da će za njegovu provedbu trebati u tri godine osigurati dodatnih 80 milijuna kuna, u ovoj godini pet milijuna, u 2011. iznos od 35 milijuna, a 2012. trebat će 40 milijuna kuna.
Vlada je s sjednice najavila i da bi se do 15. listopada trebao raspisati natječaj za izgradnju novog putničkog terminala Zračne luke Zagreb po koncesijskom modelu. Naime, Vlada je van snage stavila svoj raniji zaključak po kojem bi u financiranju izgradnje novog terminala država sudjelovala sa 60 posto, a grad Zagreb sa 40 posto. Danas, nakon promjene na tržištu, međunarodne financijske krize koja se odrazila i na Hrvatsku, promijenile su se i okolnosti, objasnio je ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta.
Vlada je donijela i odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, a prema kojoj je 256 gradova i općina, ili 46 posto od ukupnog broja, ispod 75 posto hrvatskog prosjeka i time ulaze u kategoriju potpomognutih područja. Ispod 75 posto hrvatskog prosjeka razvijenosti je i 11 županija, a rezultati pokazuju značajne regionalne razlike, kazao je ministar regionalnog razvoja Božidar Pankretić. Tako je, kaže, indeks razvijenosti Istre 156 posto, a osam je puta niži, 20,5 posto, u Virovitičko-podravskoj. Kod općina i gradova najveći je indeks u Zagrebu, 187 posto, dok je u Kistanju tek 16 posto.
