"Pozivam predstavnike sindikata da se okupe u resornom ministarstvu gospodarstva da pogledaju amandmane što vlada nudi na tragu njihovih dvojbi", kazala je Kosor na konferenciji za novinare na kojoj je predstavila što je sve do sada učinjeno na provedbi programa gospodarskog oporavka.
Premijerka je kazala da je pravo sindikata da organiziraju potpisivanje prijedloga za referendum, ali da se nijednim tim potpisom stvari neće same promijeniti na bolje, da neće biti više za plaće, mirovine. Na novinarski upit što će Vlada učiniti ako sindikati u idućih pet, deset dana skupe 450 tisuća potpisa, odgovorila je da Vlada mora raditi svoj posao, učiniti sve da ne dođe u pitanje isplata plaća i prije svega mirovina.
"Mislim da je krivi zaključak da ovo prerasta u referendum protiv Vlade", rekla je premijerka odgovarajući na novinarsko pitanje. Ponovila je kako nije istina da se predloženim izmjenama
ZOR-a ukidaju kolektivni ugovori, kolektivno pregovaranje, ali i da je nemoguće zadržati praksu iz kolektivnih ugovora dogovorenih kada je BDP rastao 5-6 posto, a prošle je godine pao za 5,8 posto, u prvom tromjesečju ove godine za 2,5 posto. Sindikati moraju biti odgovorni za trenutak u kojem se Hrvatska nalazi, odgovorni za to hoće li sutra biti za plaće, mirovine, socijalna davanja, naglasila je.
"Kroz izmjene ZOR-a govorimo o čuvanju radnih mjesta, čuvanju plaća", kazala je. Činjenica je da i u ovako teškim uvjetima u proračunu moramo izdvojiti 1,4 milijardi kuna za prijevoz, rekla je premijerka, napominjući kako se želi razgovarati je li moguće nešto drugačije preraspodijeliti 32 milijarde kuna koje Vlada mora dati za plaće. Istaknula je kako i Vlada i ona osobno razumiju ljude koji i danas potpisuju za referendum, jer teško žive, mnogi su ostali bez posla, boje se što će biti sutra.
Potpisi znače strah što će biti sutra, a Vlada provodi program gospodarskog oporavka i predlaže izmjene ZOR-a kako bi bili sigurni da će sutra biti bolje, kazala je Kosor. Premijerka je izrazila je zadovoljstvo što i predsjednik Republike Ivo Josipović poziva na dijalog kojim se jedino i mogu naći rješenja.
Na upit o potpisu predsjednika SDP-a Zorana Milanovića, Kosor je odgovorila kako ima neusporedivo lagodniju situaciju od Vlade. "I za svaku plaću saborskog zastupnika, pa i njegovu, Vlada mora uprijeti osigurati sredstva u proračunu bez obzira koliko radio. Plaćica ide, ona je osigurana", rekla je, dodajući kako Vlada osigurava i plaću zastupniku te stranke koji dva mjeseca nije na radnom mjestu.
Upitana za komentar izjave guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog da je moguće i da hrvatska Vlada podmiri dug prema štedišama Ljubljanske banke, a što je vezano za moguću slovensku blokadu hrvatskih pretpristupnih pregovora s EU zbog Nove ljubljanske banke, premijerka je ponovila kako guverneru neće slati poruke preko medija. "Zamolit ću ga za razgovor i vidjeti kakvo je njegovo mišljenje, kazala je, ponavljajući kako joj je slovenski premijer Borut Pahor rekao da NLB neće biti zapreka i da neće biti novih blokada pregovora od strane Slovenije.
Upitana i za otvoreno pismo koje je u medijima objavio Vicenco Blagajić, a u kojem proziva ministricu graditeljstva Marinu Matulović Dropulić da stopira njegov projekt "Hrvatski san" vrijedan 1,5 milijardi eura, Kosor mu je preporučila da se javi ministrici Dropulić, da u dijalogu riješe problem. Predstavljajući do sada učinjeno na provedbi programa gospodarskog oporavka, premijerka je ocijenila kako se program ostvaruje dobro te ponovila da se sve mjere iz programa moraju provesti do kraja, bez ostatka.
Problemi su i dalje veliki, i dalje ima razloga za zabrinutost, ali i za optimizam ako se program provede na čemu će Vlada ustrajati, istaknula je. Podsjetila je da će već od 1. srpnja, temeljem izmjena poreza na dohodak i ukidanja prve stope kriznog poreza, milijun i pol ljudi u Hrvatskoj imati veća primanja. Najavila je da bi relativno brzo trebale biti donijet rebalans proračuna, da će se uskoro predstaviti i novi način upravljanja državnom imovinom, da se radi na zakonu o fiskalnoj odgovornosti i na strategiji upravljanja javnim dugom.
Premijerka je istaknula i kako javna poduzeća trenutno duguju dobavljačima oko 400 milijuna kuna te kako će i zbog dobrih rezultata Hrvatske elektroprivrede i najavljeno poskupljenje struje, koje će se dogoditi do kraja ove godine, biti manje nego da je situacija u HEP-u ostala kao prije.
