U
Zakon o trgovačkim društvima unesene su odredbe kaznenopravne naravi kojima se detaljno regulira određeno specifično područje (pravo trgovačkih društava) i opisuju povrede pojedinih odredaba Zakona kao kaznena djela.
Kaznena djela smještena u Zakon o trgovačkim društvima su: davanje netočnih podataka (
članak 624.), netočno prikazivanje imovnog stanja (
članak 625.), povreda dužnosti u slučaju gubitka, prezaduženosti ili nesposobnosti za plaćanje (
članak 626.), netočno izdavanje ili krivotvorenje potvrde o pravu iz dionica (
članak 627.), povreda dužnosti da se dade izvješće (
članak 628.) i povreda dužnosti čuvanja tajne (
članak 629.).
Zakonom o trgovačkim društvima, kao izvankaznenim zakonom, tj. odredbom
članka 626., propisuje se kaznena odgovornost počinitelja, utvrđenjem svjesnog propuštanja obveze otvaranja stečajnog postupka, zbog nesposobnosti za plaćanje odnosnog trgovačkog društva.
Valja naglasiti da ovo kazneno djelo, s izravnom namjerom, čini član uprave, odnosno izvršni direktor trgovačkog društva koji u zakonom propisanom roku ne zatraži otvaranje stečajnog postupka nad trgovačkim društvom koje je nesposobno za plaćanje kroz zakonom propisano vremensko razdoblje, obzirom da je kao član uprave, odnosno izvršni direktor, bio svjestan svih okolnosti.
Stečajnim zakonom uređuju se uvjeti za otvaranje stečajnog postupka, stečajni postupak, pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe, zatim stečajni plan, osobna uprava dužnika nesposobnog za plaćanje te uvjeti i učinci oslobađanja dužnika od preostalih obveza.
Stečaj se može otvoriti samo ako se utvrdi postojanje nekog od zakonom predviđenih stečajnih razloga, kao što su nesposobnost za plaćanje i prezaduženost kako je to propisano odredbom
članka 4. Stečajnog zakona (u nastavku: SZ). U tom članku opisuju se stečajni razlozi i pojašnjenje istih koji nužno dovode do potrebe otvaranja stečaja, te posljedice koje nastaju propuštanjem dužne obveze njegovog otvaranja. Također je pojašnjen stečajni razlog – nesposobnost za plaćanje.
Naime, smatra se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako ima evidentirane nepodmirene obveze kod banke koja za njega obavlja poslove platnog prometa u razdoblju duljem od 60 dana, a koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za naplatu, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa.
Cilj stečajnog postupka je skupno namirenje vjerovnika stečajnoga dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima (
članak 2. SZ-a).
Prikaz navedenih odredbi
Zakona o trgovačkim društvima i
Stečajnog zakona, ima pretenziju pružiti potrebne obavijesti praktičarima radi lakšeg rješavanja dvojbenih pitanja u pojedinačnim konkretnim slučajevima, s naglaskom na posljedice koje nastaju neispunjavanjem zakonskih obveza, a koje između ostaloga dovode i do kaznene odgovornosti određenih osoba.
U praksi, međutim, nije tako jednostavno prepoznati sve modalitete podmirenja tražbina plaćanja odnosno pristupanja dugu i zbog toga praksa ima dosta problema s utvrđivanjem okolnosti o kojima ovisi mogućnost primjene predmnjeve iz
stavka 4. članka 4. Stečajnog zakona.
Uprava koja vodi društvo mora bez odgode, a najkasnije dvadeset jedan dan po nastanku nesposobnosti za plaćanje ili prezaduženosti, predložiti otvaranje stečajnog postupka ako je trgovačko društvo nesposobno za plaćanje ili je prezaduženo. Zakonska je obveza uprave koja vodi društvo predložiti otvaranje stečajnog postupka, jer svjesnim propuštanjem zakonske obveze nastupaju posljedice odnosno kaznena odgovornost za počinitelje.
Naime, utvrđenjem krivnje i slijedom toga kaznene odgovornosti odgovorne osobe, ostvaruju se obilježja kaznenog djela iz
članka 626. stavak 1. Zakona o trgovačkim društvima, kojim su ujedno propisane i kaznene odredbe za njihove počinitelje.
Tako će sud okrivljenicima izreći novčanu kaznu ili kaznu zatvora u trajanju od jedne ili dvije godine ovisno o težini i posljedicama djela kao i društvenoj opasnosti, a imajući u vidu i imovinske prilike okrivljenika, te stvoreno uvjerenje da će se odmjerenom kaznom ostvariti svrha specijalne i generalne prevencije.
Dr. sc. Gordana Mršić, dipl. iur.
