Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, koji je do sada mijenjan pet puta, uređena su prava hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji te uvjeti i postupak za ostvarivanje tih prava odnosno propisani su uvjeti za priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
Njegovim posljednjim izmjenama određeno je da se pravo na invalidsku mirovinu može priznati
samo hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata (HRVI), a ne i osobama koje imaju samo status hrvatskog branitelja i to iz razloga što HRVI već imaju utvrđenu uzročnu vezu između oštećenja organizma koja je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta RH, dok hrvatskim braniteljima koji nemaju priznat status HRVI, s obzirom činjenicu da je od vremena njihovog sudjelovanja u ratu proteklo 13 do 18 godina, takvu uzročno posljedičnu vezu danas više nije moguće utvrditi (
članak 15. stavak 1.), navodi se u Prijedlogu ovog Zakona. Sukladno tome, izmijenjeni su i članci koji se odnose na određivanje faktora za izračun invalidske mirovine HRVI.
Najniža mirovina do ovih je zakonskih izmjena pripadala svakom hrvatskom branitelju (i onome koji je u obrani suvereniteta sudjelovao samo jedan dan), dok je sada određeno da pravo na nju pripada branitelju koji je
najmanje 100 dana sudjelovao u obrani suvereniteta i to
kao pripadnik borbenog sektora (
članak 31. stavak 4. i 7.). Najniža mirovina određuje se od osnovice koja iznosi 45% prosječne neto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj, u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku.
Isto tako predviđen je i novi uvjet od najmanje 100 dana sudjelovanja u obrani suvereniteta RH kao jedan od uvjeta za priznavanje prava na opskrbninu (
članak 87.). Pravo na opskrbninu kao oblik socijalne pomoći najsiromašnijim hrvatskim braniteljima dobilo je
nove apsolutne smetnje za njegovo priznavanje; mirovinsko osiguranje po osnovi poljoprivredne djelatnosti i postojanje upisa u registar poljoprivrednih gospodarstava (koje su se i do sada primjenjivale u praksi), te vlasništvo motornog vozila ili korištenje motornog vozila, ili motornih plovila dužine preko 6 metara kao i vlasništvo ili suvlasništvo nekretnina koje im ne služe za podmirenje osnovnih životnih potreba (
članak 88. stavak 1.).
Članci 93. i 94. Zakona brisani su čime je prestalo pravo na samohranost koje su koristili oni hrvatski branitelji - korisnici opskrbnine koji su stariji od 40. godina života, a nemaju živućih članova obitelji. Ukidanjem toga prava, izjednačeni su u pravima svi hrvatski branitelji - korisnici opskrbnine, neovisno o tome jesu li samci ili imaju članove obitelji u zajedničkom kućanstvu.
Izmjenama su također izjednačene izvanbračna i bračna zajednica odnosno bračni drug korisnik prava stupanjem u brak ili izvanbračnu zajednicu određenu
Obiteljskim zakonom, gubi prava iz ovoga Zakona koja je ostvario kao član obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i umrloga HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine (
članak 117. stavak 1.).
Članak 124. izmijenjen je u cijelosti te je predviđeno da se zahtjev za priznavanje statusa člana obitelji u slučaju samoubojstva može podnijeti i dalje nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.
Stupanjem na snagu ovih izmjena Zakona, 21. studenoga 2009.,
prestaje priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, statusa dragovoljca iz Domovinskog rata i priznavanje statusa člana obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i prava na obiteljsku invalidninu temeljem smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Postupci za priznavanje tih statusa
OBUSTAVLJAJU SE ako na dan 21. studenoga 2009. nisu okončani pravomoćnim rješenjem.
Revizijski postupak i postupci za priznavanje prava na invalidsku mirovinu, najnižu mirovinu, priznavanje statusa HRVI iz Domovinskog rata i prava na opskrbninu koji su započeti prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovih zadnjih izmjena Zakona, a nisu završeni konačnim rješenjem,
dovršit će se prema odredbama ovoga novog Zakona.
Pripremila: Ljiljana Drakulić, dipl. iur.
