Nesporno je, stoji u priopćenju, da su gradovi, kao pravne osobe javnoga prava, u znatno složenijem stanju, posebice u kontekstu pružanja javnih usluga građanima i u skladu s temeljnim propisom,
Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i cijelom nizu posebnih zakona, dužni osigurati kontinuirano i primjereno funkcioniranje javnih služba osnovanih radi pružanja javnih usluga svim građanima.
Javne službe i njihovo redovito i pravodobno funkcioniranje u bitnome određuju kvalitetu svakodnevnice građana i njihovo funkcioniranje jednostavno nije moguće dovesti u pitanje, ugroziti ili pak obustaviti, ističe se u priopćenju. Činjenica jest, navodi se, da je grad pravna osoba javnoga prava, te kao takav, zastupan od gradonačelnika, sudjeluje u pravnom prometu, preuzima obveze i zaključuje ugovore, raspolaže svojom imovinom i upušta se u određena ulaganja u skladu s vizijom i strategijom razvitka grada, prostorno-planskom dokumentacijom i financijskim mogućnostima te u skladu s potrebama njegovih građana.
U tom kontekstu, kako ističe u priopćenju, ta udruga ne misli da gradovi, posebice kada se nađu u nezahvalnoj financijskoj situaciji, opterećeni stvarnim ili dubioznim dugovima i tražbinama, trebaju biti u privilegiranoj poziciji, kao što to nisu ni građani ili ostali pravni subjekti koji odgovaraju za svoje dugove i tražbine trećih osoba. Ističe se da odgovornost i sudbene presude, u skladu sa zakonom, svakako predstavljaju obaveze koje valja ispuniti, no svaki grad je specifikum, zajednica, ujedno i organizam čije se vitalne funkcije, građana radi, ne mogu prekinuti zbog odluka sudbene vlasti.
Ne bismo se ovoga časa upuštali ni u ocjenu zakonitosti pretvorbe društvenoga vlasništva u privatno vlasništvo tijekom koje se, bez sumnje, dogodilo mnoštvo nezakonitosti. O tome dovoljno govori činjenica da su pretvorba i "pretvorbeni kriminal" predmet izmjena
Ustava Republike Hrvatske o kojima će uskoro raspravljati Hrvatski sabor, stoji u priopćenju Udruge gradova RH.
