"Umjesto da se Zakon o tajnosti podataka i Zakon o informacijskoj sigurnosti, koji su bitni radi poštivanja NATO standarda, usklađuju s promjenama Ustava i Zakona o pravu na pristup informacijama, koji su bitni radi poštivanja temeljnih ljudskih prava, radi se obrnuto", upozoravaju iz GONG-a u priopćenju.
Naime, po Zakonu o tajnosti podataka, informacije postaju nedostupne (tajne, povjerljive i ograničene) ako ih takvima proglase Predsjednik Republike, predsjednik Hrvatskog sabora, predsjednik Vlade, ministri, Glavni državni odvjetnik, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga i čelnici tijela sigurnosno-obavještajnog sustava, te osobe koje oni za tu svrhu ovlaste, kao i čelnici svih ostalih tijela javne vlasti kojih u Hrvatskoj ima više tisuća.
Poboljšanja zakonodavnog okvira potrebna su ne radi formalnog zadovoljavanja uvjeta za zatvaranje pregovora s EU, nego prvenstveno zbog vladavine prava i ostvarivanja temeljnih ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj, ističu iz GONG-a i upozoravaju kako bi se predloženim amandmanom nanijela nepopravljiva šteta duhu zakona, te bi se u potpunosti izigrao smisao promjena.
U praksi, to bi značilo da, kao i dosad, nitko ne bi mogao dovesti u pitanje tajnost ugovora o poslovnoj suradnji državnih tijela s tvrtkom Fimi Media; i dalje bi ostala skrivena ukupna vrijednost ugovora koje s konzultantima sklapa Hrvatska komora medicinskih sestara; tajnima bi ostale i kalkulacije troškova građenja, održavanja i usluga Hrvatskih autocesta.
Test javnog interesa i test proporcionalnosti, sukladno tome, ne bi radilo neovisno tijelo ni sud, kako je to predloženo od strane radne grupe, već - sukladno Zakonu o tajnosti podataka - isto tijelo koje je informaciju prethodno klasificiralo stupnjem tajnosti. O učinkovitosti takvog rješenja suvišno je govoriti, navode iz GONG-a u priopćenju koje je potpisala izvršna direktorica Sandra Pernar.
