Zakon se donosi na temelju odredaba Zakona o zaštiti okoliša i predstavlja provedbu Programa gospodarskog oporavka u dijelu srednjoročnih mjera, a u saborsku će proceduru ići u dva čitanja kako bi bilo dovoljno vremena za kvalitetnu javnu raspravu. Svjetlosno onečišćenje predstavlja promjenu razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima, uzrokovanu unošenjem svjetlosti proizvedene ljudskim djelovanjem.
Njime nestaje noćno nebo, gubi se noćna tama, a to nije problem samo znanstvenicima astronomima već svim živim bićima, kukcima, pticama, pa i ljudima jer nestanak noći remeti životni ritam što dovodi do brojnih zdravstvenih posljedica, navodi Ministarstvo. "Svjetlosno onečišćenje" kao pravni pojam u hrvatsko je zakonodavstvo prvi put unesen 2007. godine.
Zakon je pravni temelj za provedbu niza standarda u postojećim hrvatskim normama u području načina korištenja električne energije, kao i za utvrđivanje novih standarda o načinu rasvjetljavanja javnih površina i objekata te korištenja javne rasvjete. Zaštita od svjetlosnog onečišćenja obuhvaća mjere zaštite od nepotrebnih, nekorisnih ili štetnih emisija svjetlosti u zoni i izvan zone koju je potrebno osvijetliti te mjere zaštite noćnog neba od prekomjernog osvjetljenja.
Zaštita od svjetlosnog onečišćenja određuje se na temelju zdravstvenih, bioloških, ekonomskih, kulturoloških, pravnih, sigurnosnih, astronomskih i drugih standarda. Nakana Zakona nije da Hrvatska bude noću u mraku već je poticaj da se koristi kvalitetnija i jeftinija javna rasvjeta, koja treba biti usmjerena prema zemlji, a ne prema nebu gdje nikome ne koristi. Dobra rasvjeta nije nužno prejaka i mora biti ciljana čime se štedi energija te štiti okoliš, ističe Ministarstvo.
Navodi i kako je svjetlosno onečišćenje moguće bitno ublažiti, te podsjeća da je već 147 hrvatskih gradova i općina uložilo znatna financijska sredstva u ekološku rasvjetu. Vlada RH sufinancirala je te projekt s oko 40 milijuna kuna. Prema podatcima HEP-a u Hrvatskoj se godišnje za javnu rasvjetu utroši oko 270.000 kW, za što jedinice lokalne samouprave uplate otprilike 116 milijuna kuna. Kada se Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja implementira i kada se budu provele sve mjere koje predviđa, ušteda bi bila više od 50 posto, a samo jedinicama lokalne samouprave provedba tog zakona donijela bi uštede oko 60 milijuna kuna godišnje, što znači da će se uložena sredstva vrlo brzo vratiti, ističe Ministarstvo.
"S obzirom da implementacija ovog Zakona zahtjeva znatna financijska sredstva i za operatere javne rasvjete i za jedinice lokalne samouprave predviđen je rok za usklađenje od sedam godina i to na način da će zakon stupiti na snagu 1. srpnja 2011. Ostavljen je rok od godinu dana Ministarstvu za donošenje podzakonskih provedbenih akta a nakon toga još pet godina za usklađenje s normama Zakona", ističe Ministarstvo i poziva znanstvenike i stručnjake za rasvjetu te proizvođače svjetlosnih tijela kao i udruge koje se bave zaštitom okoliša da se uključe u projekt uvođenja ekološke rasvjete u Hrvatskoj. Tekst zakona objavljen je na internetskoj stranici Ministarstva www.mzopu.hr .
