"Odluka Ustavnog suda je obvezujuća u svemu i za svakoga", kazao je Popijač osvrćući se na konferenciji za novinare na izjavu predsjednika SDP-a Zorana Milanovića da je prijedlog izmjena
Zakona o mirovinskom osiguranju o izjednačavanju dobi za starosnu mirovinu (65 godina) nepromišljen, štetan i nepravedan prema ženama.
Ustavni je sud 2007. godine donio odluku po kojoj se mora izjednačiti dob za odlazak u starosnu mirovinu žena i muškaraca, a kao rok odredio kraj 2018. godine. Državni tajnik u Ministarstvu Krešimir Rožman ističe da je taj rok Ustavni sud "preuzeo iz programa SDP-a, odnosno Vlade kojoj je na čelu bio Ivica Račan. To je izravno došlo od SDP-a, odnosno Vlade kada je SDP bio na vlasti", rekao je.
Predloženim izmjenama predviđeno je da se dob za odlazak u mirovinu žena i muškaraca izjednači u sljedećih 10 godina. Na prigovore sindikata da su predložene izmjene upućene u saborsku proceduru bez rasprave socijalnih partnera, Popijač je kazao kako su se, iako GSV još nije profunkcionirao u punom smislu, u dva navrata konzultirali sa socijalnim partnerima te da su i poslodavci i sindikati bili upoznati s promjenama o kojima se pisalo i u medijima.
"Socijalni dijalog, komunikacija, razmjena mišljenja traje bez obzira da li traje formalni oblik rada GSV-a", kazao je Popijač dodajući i kako do rasprave u Saboru ima dovoljno vremena da svi kažu što misle. Na primjedbu Hrvatske udruge sindikata (HUS) da nulta točka za promjene u mirovinskom sustavu mora biti ukidanje dužnosničkih mirovina kako bi i ta kategorija ostvarila prava iz mirovinskog osiguranja po općim propisima, Popijač je kazao kako se o tome nije razgovaralo u okviru predloženih promjena. Na reviziji mirovina po posebnim propisima radi posebna radna skupina, dodaje Rožman i ističe da se radi o 14 kategorija povlaštenih mirovina te da ta revizija treba biti gotova do kraja ove godine.
"Predloženim izmjenama učinjeni su određeni pomaci, a uslijedit će, u sljedećem krugu, dublja reforma mirovinskog sustava", rekao je Popijač. Predložene izmjene se odnose i na smanjivanje prijevremenih mirovina i to bi smanjenje iznosilo 0,34 posto mjesečno (sada 0,15 posto), što je godišnje 4,08 posto (sada 1,8 posto), a za maksimalnih pet godina 20,4 posto (sada 9 posto). To je, kaže Popijač, rješenje koje je već postojalo i bilo je na snazi do 1. siječnja 2008.
Sa smanjivanjem prijevremene mirovine u Ministarstvu povezuju i predložene izmjene
Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti koje predviđaju da se nezaposlenima koji su na zavodu za zapošljavanje omogući da na zavodu ostani sa svim pravima i nakon stjecanja uvjeta za prijevremenu mirovinu.
Naime, sada osobe koje primaju naknadu za slučaj nezaposlenosti gube to pravo trenutkom stjecanja prvog uvjeta za mirovinu, a to je prijevremena mirovina i u pravilu stoga odlaze u tu mirovinu, jer nemaju drugog izbora. Predloženim bi pak izmjenama oni i dalje mogli ostati na HZZ-u sa svim pravima, pa i pravom na naknadu, objašnjavaju u Ministarstvu.
