Kroz radnu skupinu i Odbor za Ustav načelno je dogovorena većina ustavnih rješenja, a predsjednica HDZ-a i vlade Jadranka Kosor i predsjednik SDP-a Zoran Milanović krajem svibnja su izvijestili da su se dogovorili oko najspornijeg pitanja - načina glasovanja hrvatskih državljana bez prebivališta u Hrvatskoj.
Po tom će se dogovoru u inozemstvu moći glasovati isključivo u veleposlanstvima i konzulatima, a uvodi se fiksna kvota za tzv. dijasporu, koja će ubuduće u Saboru imati tri zastupnička mjesta. Time je napušten dosadašnji izborni model po kojemu je broj zastupnika tzv. dijaspore ovisio o broju birača koji su izašli na izbore u 11. izbornoj jedinici.
Novo ustavno rješenje značajno će reducirati broj biračkih mjesta u inozemstvu, budući da se na parlamentarnim izborima 2007. izvan Hrvatske glasovalo na čak 256 biračkih mjesta, od čega 124 u BiH. Na izborima izvan Hrvatske izborni prag do sada nije prelazila ni jedna stranka osim HDZ-a, koji trenutno u Saboru ima pet zastupnika iz dijaspore.
Oporba i vladajući dogovorili su i da će se ustavni suci ubuduće, umjesto natpolovičnom, birati dvotrećinskom većinom svih zastupnika u Saboru. Oporba se, međutim, protivi rješenju po kojem bi ustavni sudac kojem je istekao mandat na dužnosti ostao dok mu se ne imenuje zamjenik. Tvrde da vladajući žele "zacementirati" sadašnje stanje na Ustavnom sudu, na što vladajući uzvraćaju da je riječ o uobičajenoj praksi, kojom se želi otkloniti mogućnost blokade Ustavnog suda.
Vladajući i oporba načelno su suglasni da treba ukinuti ustavno ograničenje obveznog obrazovanja na osnovnu školu. Vladajući, međutim, predlažu da se
Ustavom utvrdi da je opće obrazovanje svima dostupno i besplatno, bez daljnjih preciziranja, dok oporba traži da se propiše obveza obrazovanja do stjecanja prve kvalifikacije ili polaganja državne mature.
Ustavne promjene vlada je predložila prije svega kako bi omogućila donošenje niza zakona nužnih za dovršetak pristupnih pregovora i ulazak Hrvatske u EU. U tu će se svrhu, među ostalim, olakšati uvjeti za donošenje referendumske odluke o pristupanju EU, za što će trebati glasovi većine birača koji izađu na referendum, umjesto većine svih upisanih birača.
Ustavom će se ojačati neovisnost pravosuđa i osigurati neovisan izbor pravosudnih dužnosnika. Omogućit će se primjena eurospkoga uhidbenog naloga, kao i izručivanje hrvatskih državljana i pravosudnim tijelima država koje nisu članice EU, ako je tako propisano međunarodnim ugovorom. Osigurat će se puna neovisnost Hrvatske narodne banke i Državnog ureda za reviziju.
Državljani članica EU imat će biračko pravo na lokalnim izborima, a sudovima će se dati ovlast da izravno primjenjuju pravo EU. U Ustav će se dodati i posebna glava kojom će se utvrditi pravni osnov članstva Hrvatske u EU i sudjelovanje u europskim institucijama. Uz "europski" dio ustavnih promjena, dogovoreno je da će u Preambulu
Ustava ući sve 22 nacionalne manjine i da će se Ustavom onemogućiti zastara za kaznena djela ratnog profiterstva te pretvorbeni i privatizacijski kriminal.
O prelasku hrvatskih vojnika izvan granica Hrvatske Sabor bi, umjesto dvotrećinskom, ubuduće trebao odlučivati natpolovičnom većinom svih zastupnika, ali uz prethodnu suglasnost Predsjednika RH. Ako Predsjednik uskrati suglasnost, odluku će donositi dvije trećine zastupnika. Kvalificiranom većinom saborskih zastupnika ubuduće će se donositi i državni proračun.
Pravo na pristup informacijama postat će ustavna kategorija, a promjenama se jača i uloga pučkog pravobranitelja, kojemu se daje imunitet od kaznenog progona kakav imaju zastupnici. Pravobranitelj je do sada mogao štititi prava građana u odnosu na tijela državne i lokalne uprave i tijela s javnim ovlastima, a ubuduće će to moći i u odnosu na pravosudna tijela i druge pravne osobe.
