"Balkan, osobito istaknutiji projekti, ostaje naš prioritet. Imamo dobru mrežu i veleposlanike na terenu, tamo nas cijene. Prilikom nedavnog sastanka, američka državna tajnica Hillary Clinton me pitala za savjet što učiniti s Bosnom i Hercegovinom", rekao je Žbogar.
Dodao je kako je to i dovelo do odluke da premijer Borut Pahor za svog posebnog izvjestitelja za BiH imenuje bivšeg predsjednika Milana Kučana koji će u svojoj misiji ispitati stajališta lidera u BiH kakve promjene Daytonskog sporazuma su moguće da bi BiH uhvatila korak u približavanju Europskoj uniji s drugim zemljama u regiji.
Slovenija ima dobru i sposobnu diplomaciju, rekao je Žbogar, izrazivši ponovno razočaranje što Sloveniji visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku nije dodijelila neko od veleposlaničkih mjesta, u okviru prve raspodjele funkcija zajedničke europske diplomacije u trećim zemljama. Što se tiče odnosa s Hrvatskom, Žbogar je rekao da se Slovenija intenzivno priprema na arbitražni postupak za rješavanje graničnog prijepora koji će početi nakon što Hrvatska potpiše pristupni sporazum s Europskom unijom.
Žbogar je ponovio stajalište Ljubljane kako jednostrana hrvatska izjava uz sporazum u kojoj je navedeno da se njegov tekst ne može tumačiti kao hrvatski pristanak da Sloveniji pripada teritorijalni izlaz na otvoreno more, što je bit prijepora, "ne spada" u diplomatsku notu kojom će se s hrvatske strane potvrditi da je sporazum dobio validitet međunarodnog pravnog akta.
Ilustrirajući važnost i prednost članstva u Europskoj uniji, Žbogar je rekao da je europski povjerenik Janez Potočnik bio "u priličnoj mjeri odlučujući faktor" u pokušajima Ljubljane za političkim arbitriranjem u graničnom prijeporu s Hrvatskom koji su 2009. godine rezultirali u misiji tadašnjeg europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna. "On je s Rehnom bio u stalnom kontaktu, potičući ga da se u to uključi", rekao je Žbogar.
