Lalovac je zahvalio svim svojim kolegama u Vladi RH koji su intenzivno radili na mjerama smanjenja prekomjernog deficita. To nisu mjere koje će se poduzimati sljedeće godine, one su započete već ove godine. Prve pozitivne učinke očekujemo početkom 2015., kazao je Lalovac za Dnevnik Nove TV. Kada govorimo o reformama tržišta rada i o boljoj administraciji, smanjivanju određenih parafiskalnih nameta, upravljanja imovinom - sve su to određene mjere od kojih već imamo učinke, ali da bi dobili puni opseg njih potrebno je, ajmo reći, još šest mjeseci, da se prvi učinci vide 2015. godine, dodao je.
Na pitanje uvodi li se porez na kamate na štednju u 2015. te porez na nekretnine u 2016., Lalovac je najavio da porez na kamate na štednju ide 2015., a da je uvođenje poreza na nekretnine dugoročan proces i on neće biti dodatno opterećenje, pogotovo ne 2016., 2017. godine. Kada govorimo o porezu na kamate na štednju, bitno je reći da je Hrvatska za sada bila jedna porezna oaza. Znači imate zemlje gdje jedino Hrvatska od zemalja u okruženju nije oporezivala kamate na štednju, kazao je, dodavši da susjedne zemlje imaju i po 20, 30 ili 50 posto poreza na kamate.
Dosta ušteđevine je došlo iz susjednih zemalja u Hrvatsku. Znači to nije štednja hrvatskih građana nego štednja iz okolnih zemalja. I ako vidite da će netko ako štedi na milijun kuna platiti tisuću kuna poreza, onda se postavlja pitanje da li i dalje rezati socijalne naknade ili neko tko ima milijun kuna štednje da plati tisuću kuna poreza. Porez ide 2015., istaknuo je Lalovac. Vezano za poreza na nekretnine kazao je da je to dugoročan proces. "Morate uspostaviti i fiskalni katastar, morate uspostaviti kako ćete vrednovati tu imovinu, uskladiti katastar i gruntovnicu. Znači - to je dugoročan proces i svakako je bitno reći da on neće biti dodatno opterećenje pogotovo 2016., 2017. godine budući da je to dio lokalnog poreza. Svaka lokalna zajednica će odlučivati kolika će biti visina poreznog opterećenja građana na njegovom području", istaknuo je.
Na upit mogu li se, u međuvremenu, očekivati neki novi porezi, Lalovac je kazao da neće biti novih poreza, dodavši da će se više baviti rashodovnom stranom proračuna. Mi smo dosegli vrhunac što se tiče tog poreznog opterećenja. Znači nema novih poreza za gospodarstvo i bitno je da se sad stope poreza stabiliziraju za jedno duže razdoblje kako bi gospodarstvenici mogli planirati svoje investicije i kako bi imali tu određenu sigurnost nedodatnih opterećenja, rekao je ministar. Na pitanje kakvo je stanje u proračunu, Lalovac je istaknuo da je proračun u prvih šest mjeseci "bio malo pod pritiskom" zato što su isplatili preko milijardu i sto milijuna kuna sanacija lokalnih i županijskih bolnica.
Rekao je i da milijardu i 400 tisuća kuna ide za deset dana za isplate poljoprivredi, a također, krajem lipnja ide dodatnih dvije milijarde za zdravstvo, a dolazi na naplatu i kredit HAC-a. Lalovac je također ocijenio da su se uspješno zadužili po povoljnoj kamati. Likvidnost nije problem, međutim htjeli bi vidjeti s Europskom komisijom na koji način možemo refinancirati dugove zdravstva, a ne da ih preuzima proračun, dodao je. Upitan hoće li biti novih zaduženja zbog toga do kraja godine, ministar Lalovac je rekao da ih nisu planirali. "Međutim ako budu povoljni uvjeti ... vidjeli ste da smo uzeli kamatu 3,8 posto, znači to je najpovoljnije što je Hrvatska ikad u povijesti imala ako znate da smo se zaduživali po 6,5 posto.
Ukoliko se otvori prilika svakako i za refinanciranje tih dugova pokušat ćemo iskoristiti situaciju", istaknuo je. Upitan koliko mu u provođenju ovih mjera otežava ono što je njegov prethodnik, Slavko Linić, izgovorio na račun premijera Zorana Milanovića, Lalovac je istaknuo da je fokusiran sto posto na ovaj posao koji radi. Bitno mi je proračun provesti do kraja godine, da bude onako kako je zacrtano. Fokusiran sam samo na posao, a ovo ostalo - neka komentiraju drugi, rekao je Lalovac.
