c S
U središtu

Najvažnije promjene u zakonodavstvu: što nas čeka u 2024.?

02.01.2024

Kao i svake godine, prvi dani u novoj 2024. godini donose nam brojne novosti u zakonodavstvu. Donosimo vam pregled pročišćenih tekstova najbitnijih novih objavljenih zakona i propisa, s kratkim sažetkom pojedinih izmjena, grupiranih po pravnim područjima.

1. Državna uprava, dužnosnici i namještenici, škole

>> Zakon o državnim službenicima

Novi Zakon o državnim službenicima donosi jedinstvena pravila za prijam u državnu službu, napredovanje u službi, ocjenjivanje, odgovornost za povrede službene dužnosti, stručno osposobljavanje i drugo. Centraliziranim sustavom zapošljavanja, koji je u fazi provedbe, zapošljavanje će se provoditi centralizirano, putem online testiranja, čime će se osigurati objektivnost i transparentnost postupka izbora kandidata, ubrzati postupak izbora kandidata i doprinijeti zapošljavanju kandidata s potrebnim kompetencijama. 

>> Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama

Prema ovom novom Zakonu, zaposlenici s najnižim plaćama u idućoj godini mogli dobiti osjetno povećanje, a prve plaće po novom Zakonu trebale bi biti one za ožujak. Cilj tog Zakona je standardizirati plaće u javnom sektoru na održiv način za gotovo 240 tisuća zaposlenih čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Vlada uređenje plaća u državnoj i javnoj službi ističe kao najveći reformski poduhvat u javnoj upravi u posljednjih 30 godina.

(detaljnjije o Zakonu u članku i kolumni)

>> Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske

Zakonom o upravljanju nekretninama određeni poslovi, koji su do sada bili isključivo u nadležnosti Vlade i ministarstava, prepuštaju se na razinu županija i gradova, tj. na 21 grad sjedišta županija te na četiri grada - Veliku Goricu, Vinkovce, Kaštela i Pulu. Prihod dobiven upravljanjem nekretnina u vlasništvu Vlade, županija, gradova i slično dijeliti će se po principu da će 60 posto pripasti državi, 20 posto nadležnoj županiji, a 20 posto jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi pojedina nekretnina. To bi trebalo dodatno osnažiti financijski kapacitet jedinica lokalne i područne samouprave.

(detaljnjije o Zakonu u stručnom članku)

>> Uredba o mogućnosti rada državnog službenika na izdvojenom mjestu rada, rada na daljinu i rada u nepunom radnom vremenu

Ovom Uredbom uređuje se mogućnost rada državnog službenika na izdvojenom mjestu rada, rada na daljinu i rada u nepunom radnom vremenu.

(detaljnjije o Uredbi u članku)

>> Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

Ključne se izmjene ovog Zakona tiču prelaska svih osnovnih škola na rad u jednoj smjeni do 2027. godine. Da bi to uspjela, Hrvatska prilagođava svoje zakonodavstvo kako bi iz NPOO-a mogla 'povući' dvije milijarde eura i škole infrastrukturno pripremiti za rad u jednoj smjeni, što je standard članica EU-a.

(detaljnije o Zakonu na poveznici)

2. Građansko pravo

>> Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima

Glavni cilj ovih izmjena je zaštita starijih građana koji se više ne mogu sami brinuti za sebe pa sklapaju ugovore o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju. Zakonskim izmjenama uvodi se Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, vodit će se pri Hrvatskoj javnobilježničkoj komori, a u njega će se unositi podaci o sklopljenim i raskinutim ugovorima te postupcima koji se pokreću radi utvrđenja ništetnosti, poništenja ili raskida ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.

(detaljnije o Zakonu u članku)

>> Zakon o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona

Novim izmjenama i dopunama Obiteljski zakon se usklađuje s mjerodavnim odredbama Ustava Republike Hrvatske, uzimajući u obzir da je Ustavni sud Republike Hrvatske Odlukom i Rješenjem od 18. travnja 2023. godine odlučio o ustavnosti Obiteljskog zakona i ukinuo pojedine odredbe i dijelove odredbi. Ujedno se novim izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona provodi usklađivanje s Konvencijom Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, Zakonom o izvanparničnom postupku, Zakonom o parničnom postupku, Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te Zakonom o socijalnoj skrbi.

(detaljnije o Zakonu u članku)

>> Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku propisuje se da su postupci radi izmjene, raskida, utvrđenja ništetnim i radi poništenja ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju hitni. Pored navedenog, s obzirom na to da je donesen novi Zakon o mirnom rješavanju sporova („Narodne novine", broj 67/23.), radi usklađivanja terminologije (mirenje/medijacija, izmiritelji/medijatori) Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku vrše se nomotehničke dorade u odnosu na navedeno.

>> Zakon o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja

Glavni cilj ovog Zakona je urediti pravila postupanja prema dužnicima prije kupoprodaje, kao i nakon prodaje potraživanja te nadzor nad radom agencija za naplatu potraživanja. Nastoje se urediti neka važna pitanja kao što su obavijest dužniku o namjeri kupoprodaje ugovora o kreditu ili drugom potraživanju, kao i obavijest o izvršenoj kupoprodaji potraživanja i strukturi duga. Propisuje se načelo zabrane nepoštene poslovne prakse i neprimjerene komunikacije s dužnikom i drugima.

(detaljnije u članku)

Također, iz istog razloga objavljeni su i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju.

(detaljnije u članku

>> Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu

Ovim Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi se Direktiva (EU) 2021/2118, a čime će se proširiti obuhvat primjene zakona u odnosu na pojam vozila i upotrebe vozila, uvesti nova pravila u pogledu upotrebe vozila u događanjima i aktivnostima povezanima s motornim sportom, provjere osiguranja, primjene isključenja obveze osiguranja, minimalnih iznosa pokrića, zaštite oštećenih osoba u pogledu štete nastale kao posljedica nezgoda koje su se dogodile bilo u njihovoj državi članici boravišta ili u državi članici koja nije njihova država članica boravišta u slučaju nesolventnosti društva za osiguranje, zaštite oštećenih osoba u nezgodama koje uključuju prikolicu koju vuče vozilo, potvrda o odštetnim zahtjevima u vezi s odgovornošću za štetu nanesenu trećim osobama te u pogledu informiranja oštećenih osoba.

 

3. Radno pravo, zdravstvo, socijalna skrb, mirovine, naknade

>> Zakon o inkluzivnom dodatku

Nakon desetak godina čekanja i priprema, Hrvatski sabor je donio Zakon o inkluzivnom dodatku, novčanoj naknadi namijenjenoj osobama s invaliditetom. Dodatak objedinjuje četiri dosadašnje naknade - osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu i naknadu za nezaposlene, mjesečno će iznositi od 138 do 720 eura, ovisno o kategoriji, odnosno razini potpore. Za prvu će kategoriju iznositi 720 eura, 480 eura za drugu , 430 eura za treću, te 162 eura i 138 eura za četvrtu i petu razinu.

(detaljnije o Zakonu u članku)

>> Zakon o humanitarnoj pomoći

Zakonom se uređuje prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, definira prava i obveze organizatora prikupljanja humanitarne pomoći te ojačava mehanizme kontrole u cilju sprečavanja zloupotrebe prikupljenih sredstava.

(detaljnije u članku)  

>> Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe

Od 1. siječnja 2024. godine iznos nacionalne naknade za starije osobe povećava se sa sadašnjih 120 na 150 eura, olakšavaju se kriteriji za njeno dobivanje te omogućuje isplata putem pošte. Osim što se naknada povećava, prihodovni cenzus, odnosno visina prihoda korisnika i/ili članova kućanstva, podiže se na dvostruki iznos nacionalne naknade, odnosno 300 eura po članu kućanstva mjesečno u 2024. godini. Naknada sada iznosi 120 eura, a 2020. godine, kada je uvedena, iznosila je 106 eura.

>> Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji

Izmjene Zakona donose rast osnovnih braniteljskih prava i naknada, omogućuju im duži ostanak u svijetu rada, stvaraju osnove za osnivanje braniteljskih centara.

>> Objavljena je i "mini mirovinska reforma", kojom su izmijenjena četiri zakona o drugom mirovinskom stupu u cilju jačanja drugog i trećeg mirovinskog stupa, povećanja prinosa mirovinskih fondova kako bi se osigurale veće mirovine budućim umirovljenicima.

Riječ je o izmjenama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima,  Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima  te Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju

>> Uredba o visini minimalne plaće za 2024. godinu

Visina minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. utvrđuje se u bruto iznosu od 840,00 eura.

>> Pravilnik o evidenciji rada korištenjem digitalnih radnih platformi

Pravilnikom se propisuje oblik, sadržaj, način vođenja te rokovi za dostavu podataka u evidenciju rada korištenjem digitalnih radnih platformi.

>> Pravilnik o načinu i rokovima provjere visine isplaćenih primitaka ostvarenih radom putem digitalnih radnih platformi

Pravilnikom se, u svrhu iznimnog izuzimanja od primjene zakonske pretpostavke o postojanju radnog odnosa fizičke osobe koja rad obavlja putem digitalne radne platforme, uređuje način i rokovi provjere visine isplaćenih primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak koji je fizička osoba ostvarila radom putem platformi.

 

4. Porezi i doprinosi, javne financije

>> Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit

1.1.2024. godine stupaju na snagu odredbe koje se odnose na zaokruživanje se na cijele brojeve u korist poreznih obveznika s 995.421,06 eura na 1.000.000,00 eura, zaokružuje se iznos prihoda za potrebe utvrđivanja stope poreza na dobit (10% ili 18%) s 995.421,06 eura na 1.000.000,00 eura, podiže se prag za utvrđivanje dugotrajne imovine, ali samo za potrebe utvrđivanja poreza na dobit, sa 464,53 eura na 665,00 eura te za priznavanje pojedinog zastarjelog otpisa potraživanja od nepovezanih fizičkih osoba s 26,54 eura na 40,00 eura te odredbe koje se odnese na to da porezni obveznik podnosi Prijavu poreza na dobit za porezno razdoblje najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit, a porezna obveza i/ili razlika za uplatu iskazana u podnesenoj Prijavi poreza na dobit dospijeva na zadnji dan roka.

>> Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima

Izmjene Zakona stupile su na snagu 1.12.2023. godine, ali odredbe koje se odnose na koeficijente za izračun više osnovice, i drugi dohodak ostvaren po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnica), stupaju na snagu 1. siječnja 2024.

>> Zakon o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Izmjene Zakona su stupile na snagu 5.10.2023., ali odredbe koje se odnose na općine, gradove i županije čiji je kapacitet ostvarenih poreznih prihoda manji od referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda ostvaruju pravo na sredstva fiskalnog izravnanja stupaju na snagu 1.1.2024. godine.

>> Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima

Izmjene Zakona su stupile na snagu 5. 10. 2023. godine, ali najznačajnija izmjena koja se tiče ukidanja prireza, koji se pripaja porezu na dohodak stupa na snagu 1.1.2024. godine.

(detaljnije u članku)

>> Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

Izmjene Zakona su stupile na snagu 5.10.2023., ali odredbe koje se odnose na povećanje osobnog odbitka s 530,90 eura na 560 eura, podizanje praga za primjenu više godišnje stope poreza na dohodak (30%) s trenutnih 47.780 eura na 50.400 eura, ukidanje prireza porezu na dohodak, uvođenje novih stopa poreza na dohodak od imovine i kapitala, smanjenje opterećenja plaća, povećanje neoporezivog iznosa napojnice stupaju na snagu 1.1.2024. godine.

Porezne stope godišnjeg poreza na dohodak utvrđuju jedinice lokalne samouprave prema limitima propisanim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“ br. 114/23.). Tablicu s popisom svih propisanih stopa godišnjeg poreza na dohodak pogledajte na ovoj poveznici.

>> Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu

Izmjenama se poreznim savjetnicima omogućuje sudjelovanje u porezno-upravnim stvarima pred upravnim sudovima, pojednostavljuju kriteriji za polaganje ispita i obavljanja djelatnosti poreznog savjetnika te propisuju novčane kazne za neovlašteno obavljanje djelatnosti poreznog savjetništva i neovlašteno isticanje oznake »porezno savjetništvo« u nazivu tvrtke.

>> Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisane su sljedeće novosti: dostava podataka o nagradi za dobro obavljenu uslugu (napojnici) u sustavu fiskalizacije, ukidanje provjere računa putem sms poruke, odredbe Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom koje su izražene u kunama usklađuju se radi uvedenog eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj i to u dijelu koji se odnose na plaćanja gotovim novcem između poreznih obveznika odnosno obveznika fiskalizacije, kao i novčane kazne za porezne prekršaje.

>> Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Uvedeni su određeni zahtjevi za pružatelje platnih usluga radi suzbijanja prekograničnih prijevara u vezi s PDV-om, izmijenjene su odredbe o ispravku porezne osnovice, kao i odredbe kojima su propisani iznosi u eurima na način da su iznosi zaokruženi.

>> Zakon o minimalnom globalnom porezu na dobit

Ovim Zakonom utvrđuju se mjere za osiguravanje minimalnog efektivnog oporezivanja dobiti skupina multinacionalnih poduzeća i velikih domaćih skupina, obuhvaćeni subjekti, način izračuna efektivne porezne stope, izračun porezne osnovice i porezne obveze dopunskog poreza, izuzeti subjekti, postupak prikupljanja informacija o obuhvaćenim subjektima i načinu podnošenja prijava i plaćanja dopunskog poreza.

>> Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak

Izmjene Pravilnika stupile su na snagu 2.12.2023. godine, ali članci od 1. do 21., od članka 24. do 26, članak 27. stavak 3., od kojih najviše vrijedi spomenuti odredbe koje se odnose na novu visinu neoporezivih primitaka stupaju na snagu 2.1.2024. godine.

>> Državni proračun Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcije za 2025. i 2026. godinu

Državni proračun Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcije za 2025. i 2026. godinu sastoji se od računa prihoda i rashoda i računa financiranja.

>> Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu

Ovim se Zakonom uređuju prihodi i primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i njihovo ostvarenje odnosno izvršavanje, opseg zaduživanja općeg proračuna i jamstava središnjeg proračuna, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom te dugom općeg proračuna, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda proračunskih korisnika državnog proračuna, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Vlade, Ministarstva i ministra financija u izvršavanju Proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Proračuna.

5. Ostalo

>> Zakon o instrumentima politike boljih propisa

Ovim Zakonom uređuju se instrumenti politike boljih propisa i postupak njihove primjene, nadležno tijelo koje osigurava primjenu tih instrumenata te druga pitanja u vezi s provedbom politike boljih propisa.

>> Zakon o turizmu

Novim Zakonom o turizmu predviđaju se veće odgovornosti i obveze turističkih zajednica i lokalnih vlasti kod donošenja odluka o razvoju turizma te naglašava važnost održivog upravljanja turizmom.

Zorica Stojanović, mag. iur. i Lucija Prkačin, mag. iur.