Duvnjak je pred Odborom, koji je zbog nedostatka kvoruma taj vladin zakonski prijedlog samo raspravio, kao cilj zakona naveo stvaranje pretpostavki za razvoj i učinkoviti sustav odlučivanja u upravljanju državnom imovinom, i to po načelima javnosti, predvidljivosti, učinkovitosti i odgovornosti.
Zakonom se predviđa osnivanje Agencije za upravljanje državnom imovinom, koja bi zamijenila sadašnji HFP i Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom. Tom bi agencijom upravljala Uprava, čija bi tri člana imenovala vlada, te deveteročlano Upravno vijeće koje bi imenovao Sabor.
Predsjednik Odbora Dragan Kovačević (HDZ) lošom smatra odredbu po kojoj bi u Upravnom vijeću sjedili neovisni stručnjaci, dakle nitko iz vlade, upozorivši da bi to tijelo samostalno odlučivalo o milijunima kuna državne imovine. "Nitko manje od ministra ne može sjediti u upravom vijeću", istaknuo je.
Zakon kao tri osnovna akta za upravljanje državnom imovinom predviđa trogodišnju strategiju koju bi donosio Sabor, godišnji plan upravljanja koji bi donosila vlada, te Kodeks upravljanja. Duvnjak je rekao da bi agencija uspostavila i vodila registar državne umovine, koji bi u elektronskom obliku bio javno dostupan. Na upit Vesne Buterin (HDZ) hoće li taj registar djelovati kao jedinstvena i potpuna evidencija državne imovine, Duvnjak je odgovorio da je kao takav predviđen, te da bi sva imovina trebala biti u registar upisana kroz iduće tri godine.
Odbor je raspravio i predložene izmjene
Zakona o energiji, po kojima bi o cijeni toplinske energije koju distribuira lokalna tvrtka ubuduće odlučivala lokalna predstavnička tijela, uz prethodno mišljenje Hrvatske energetske regulatorne agencije. Raspravljen je i vladin prijedlog za ukidanje Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, čije bi poslove i zaposlenike preuzeo preuzelo Ministarstvo gospodarstva.
