Tom odlukom Neven Mimica i formalno postaje članom kolegija povjerenika. Prije odluke Vijeća, Mimica je uspješno prošao saslušanje pred nadležnim odborima Europskog parlamenta, a na plenarnoj sjednici 12. lipnja zastupnici su golemom većinom izglasali pozitivno mišljenje o njegovu imenovanju. Mimica je imenovan na dužnost do kraja mandata ove Komisije, 31. listopada 2014. Vijeće je imenovalo devet članova Gospodarskog i socijalnog odbora na razdoblje od 1. srpnja 2013. do 20. rujna 2015.
Novi članovi toga savjetodavnog tijela su Davor Majetić, Dragica Martinović Džamonja, Violeta Jelić, Marija Hanžeković, Anica Miličević-Pezelj, Vilim Ribić, Lidija Pavić-Rogošić, Marina Škrabalo i Toni Vidan. Gospodarski i socijalni odbor savjetodavno je tijelo Unije, osnovano još Rimskim ugovorom kojim je 1957. uspostavljena Europska ekonomska zajednica (EEZ). Odbor na europskoj razini zastupa interese različitih gospodarskih i socijalnih interesnih skupina. Broj članova određuje se ovisno o veličini države članice, odnosno kao nacionalna kvota.
Članove predlažu vlade država članica, a imenuje ih Vijeće Europske unije - na obnovljivi mandat od četiri godine. Vijeće je također imenovalo devet članova Odbora regija na razdoblje od 1. srpnja do 25. siječnja 2015. U Odbor su imenovani Snježana Bujanac, Nikola Dobroslavić, Bruno Hranić, Ivan Jakovčić, Danijel Marušić, Vojko Obersnel, Jelena Pavičić Vukičević i Predrag Štromar. Odbor regija također je savjetodavno tijelo EU-a, osnovano Ugovorom iz Maastrichta 1992. Ono na razini EU-a predstavlja interese lokalnih i regionalnih vlasti.
Članovi Odbora imaju politički mandat na lokalnoj/regionalnoj razini u svojoj državi. Vijeće je također donijelo odluku o promjeni izračuna kvalificirane većine s obzirom na ulazak Hrvatske. Prema europskim pravilima, u slučajevima kada se odlučuje kvalificiranom većinom, bilo koja zemlja članica može tražiti provjeru kako bi se ustanovilo da zemlje koja su postigle kvalificiranu većinu predstavljaju najmanje 62 posto stanovništva EU-a.
S ulaskom Hrvatske taj se prag popeo na 315.01 milijuna stanovnika, dok je ukupni broj stanovnika u EU 28 sada 508.08 milijuna. Hrvatska će u Vijeću imati sedam glasova. Prema sadašnjim pravilima, kad Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom, broj glasova koji pripada svakoj državi nije jednak, a glasovi su ponderirani ovisno o veličini države. Države članice s najvećim brojem stanovnika imaju od 27 do 29 glasova, države srednje veličine između 7 i 14 glasova, a najmanje članice po tri ili četiri glasa.
Lisabonski ugovor ukinuo je sustav ponderiranih glasova i uveo sustav odlučivanja dvostrukom većinom, prema kojem je odluka donesena ako za nju glasuje najmanje 55 posto država članica koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva EU-a. Privremeno, do 2014., ostavljen je stari sustav glasovanja u Vijeću, ponderiranim glasovima. Između 2014. i 2017. odlučivat će se prema pravilima dvostruke većine, ali će bilo koja zemlja članica moći tražiti da se o nekom pitanju glasuje starim sustavom ponderiranih glasova, a nakon 2017. glasovat će se isključivo dvostrukom većinom.
Ukupan broj glasova sada iznosi 345, a za kvalificiranu većinu potrebno je osigurati 258 glasova. Ulaskom Hrvatske ukupan broj glasova povećava se na 352, a za kvalificiranu većinu bit će potrebno 260 glasova. Po sedam glasova, koliko je dobila Hrvatska, danas imaju Danska, Finska, Irska, Litva i Slovačka. U pitanjima o kojima se odlučuje konsenzusom, hrvatski glas vrijedi jednako kao i svake druge članice, što znači da ima pravo veta.
