Ne smijemo stimulirati ljude da odlaze u mirovinu, već ih treba stimulirati da rade što duže, ustvrdio je i poručio kako bi o tome trebao postojati konsenzus svih stranaka. "Kojem se to dijelu biračkog tijela mi dodvoravamo ako ih tjeramo da dobivaju tu crkavicu od mirovine?", upitao je SDP-ovac koji najveći problem vidi u tome da se u mirovinu odlazi s prosječno 29 godina radnog staža. "Tako ne možemo nikome osigurati pristojnu mirovinu", ustvrdio je založivši se za promjenu takve politike.
Prosječna mirovina ostvarena prema
Zakonu o mirovinskom osiguranju za prosinac 2008. (umanjena za porez i prirez) iznosila je 2.126 kuna, što je 6,51 posto više nego 2007., a udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 39,31 posto. Prosječna mirovina za prosinac 2008., uključujući korisnike mirovina Hrvatske vojske, hrvatskih branitelja i pripadnike Hrvatskog vijeća obrane, iznosila je 2.341 kune. Ravnatelj Zavoda Mile Rukavina izvijestio je da je nastavljen trend porasta broja korisnika mirovina, ali i broja osiguranika. Evidentirano je 1,15 milijuna korisnika i 1,60 milijuna osiguranika, što je omjer 1:1,40 i na razini je prethodnih godina. Ustvrdio je kako je iz izvješća "vidljivo da je iza HZMO-a uspješna poslovna godina, te da su svi poslovi obavljeni unutar rokova i planiranom dinamikom".
Prethodno je raspravljen Prijedlog nacionalnog programa protuminskog djelovanja RH kojim se u idućih deset godina predviđa razminiranje i reduciranje prostora od 756 kvadratnih kilometara. SDP-ov Davorko Vidović nezadovoljan je jer, kako je rekao, nismo uspjeli realizirati planirano - da do 2010. Hrvatska bude oslobođena od mina. "To se nije dogodilo i danas donosimo novi program, Nacionalni program protuminskog djelovanja za novo razdoblje od idućih deset godina", rekao je. Osnovni je problem u stabilnom financiranju i političkoj volji da se taj problem riješi, kazao je. "Podržavam plan, mislim da je dobar", nastavio je Vidović, ali i upozorio da se više ne smije dogoditi da se za deset godina ponovno kaže da će se Hrvatsku razminirati u idućih deset godina. Apelirao je stoga da se osigura politička volja i potrebna sredstva. "Ako mi osiguramo i potrudimo se kod izrade proračuna to napraviti, mi više nemamo problema. Imamo institucije, imamo tvrtke koje taj posao rade i one će ga odraditi", rekao je.
Miljenko Dorić (HNS) nezadovoljan je predloženim planom "teškim 4 milijarde i 200 milijuna kuna" i kaže kako oni koji su pisali program kod njega "ne ulijevaju ni malo povjerenja da će taj program i realizirati". HNS-ovac upozorava da je, prema podacima iz plana, u posljednjih deset godina razminirano puno više prostora nego što će ga se razminirati u sljedećih deset godina. "A imamo znatno više sredstava", naglasio je i naveo da je prije 11 godina "u sustav ulazilo" oko 70 milijuna kuna godišnje, a potom u zadnjih 5-6 godina između 250 i 350 milijuna. "Jeste li primijetili da je u zadnjih 7-8 godina broj tvrtki koje se bave ovim poslom porastao s četiri na preko dvadeset?", upitao je potom Dorić kolege.
Državni tajnik u MUP-u Ivica Buconjić naveo je kako se desetogodišnjim planom želi u razdoblju od 2009. do 2019. razminirati 384 kvadratna kilometra, a reducirati 372 kvadratna kilometra minski sumnjivog prostora. Za to bi se sveukupno trebalo osigurati 4,187 milijardi kuna.
