Slovenija i službeno blokirala još jedno poglavlje

Slovenija je u petak na sastanku radne skupine za proširenje Vijeća EU-a ostala jedina zemlja članica koja nije dala suglasnost za zatvaranje poglavlja Sloboda kretanja radnika.

Ljubljana je kao razlog istaknula da se Hrvatska u dokumentima koje je priložila poziva na Zakon o javnom bilježništvu, a koji se pak poziva na Zakon o gradovima i općinama u kojem se nalazi popis mjesta u Hrvatskoj, među kojima su četiri pogranična sela u Istri, koje Slovenija smatra spornim.

Izvor iz švedskog predsjedništva je istaknuo da unatoč blokadi "Hrvatska nastavlja s reformama u okviru pristupnog procesa, što je uočeno i zabilježeno u raspravi radne skupine". Slovenija u ovom trenutku blokira otvaranje devet i zatvaranje pet poglavlja.

Tijekom ovoga mjeseca Hrvatska je predala Europskoj komisiji mjerila za zatvaranje pregovora u četiri poglavlja, a uskoro se može očekivati i dovršetak posla u još jednom poglavlju. To znači da će uskoro posao biti dovršen za ukupno 10 poglavlja, čemu treba pridodati još sedam poglavlja koja su već formalno zatvorena, što je gotovo posve u skladu s indikativnim kalendarom Europske komisije, koji predviđa završetak pregovora s Hrvatskom do kraja ove godine.

Odlukom o privatizaciji i restrukturiranju brodogradilišta Hrvatska je ispunila mjerila za otvaranje u poglavlju Tržišno natjecanje, koja su sada na verifikaciji u Europskoj komisiji. Od još neotvorenih poglavlja ostaje Pravosuđe i temeljna prava, koje blokira nekoliko zemalja zbog ocjene o nepotpunoj suradnji s haaškim sudom.

Sloboda kretanja radnika spada u tzv. četiri slobode na kojima se temelji unutarnje tržište EU-a - sloboda kretanja robe, usluga i kapitala. Odredbe iz ovoga poglavlja odnose se samo na radnike koji su u radnom odnosu, dok su prava samozaposlenih osoba regulirana u Poglavljima o slobodi pružanja usluga i pravu poslovnog nastana.

Unutar Europske unije svi radnici imaju pravo na zaposlenje u drugoj državi članici, a to uključuje i pravo na jednako postupanje s obzirom na uvjete rada, pravo na socijalnu, kulturnu i gospodarsku integraciju radnika imigranta te adekvatna prava za članove radnikove obitelji (pravo na zaposlenje supružnika, obrazovanje djece itd.).

Jednako kao i za ostalih 12 zemalja srednje i istočne Europe, koje su pristupile EU-u 2004. i 2007. godine, dogovoreno je da i za Hrvatsku vrijede prijelazna razdoblja, što znači da će zemlje članice moći ograničiti pristup radnicima iz Hrvatske svom tržištu radne snage maksimalno do sedam godina od stupanja u članstvo.

Svaka zemlja članica može koristiti to pravo ako argumentirano obrazloži da bi priljev radnika iz Hrvatske izazvao poremećaj na njezinu tržištu rada. Prijelazno sedmogodišnje razdoblje podijeljeno je prema formuli 3+2+2. To znači da one zemlje koje se odluče ograničiti pristup hrvatskim radnicima nakon prve tri godine moraju ponovno obrazložiti zašto traže produženje, a isti postupak vrijedi i nakon sljedeće dvije godine. Hrvatska također ima pravo na recipročne mjere prema radnicima koji dolaze iz tih država.