U ovoj konkretnoj situaciji radi se o aktualnom Predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću koji je neformalni kandidat određenog broja političkih stranaka s lijevog dijela spektra za premijera. Ustav Republike Hrvatske u odredbi iz članka 98. stavak 1. alineja 4. propisuje kako je jedini uvjet za donošenje odluke o povjeravanju mandata potpora natpolovičnog broja zastupnika. Postojanje takve potpore se utvrđuje tijekom ustavno propisanog postupka konzultacija koje provodi Predsjednik Republike Hrvatske. Način na koji budući mandatar uvjerava Predsjednika Republike Hrvatske da ima takvu potporu nije eksplicitno propisan u Ustavu Republike Hrvatske. Zbog toga se tijekom niza godina u nas razvio ustavni običaj da se potpis dokazuje potpisima zastupnika.
Gramatičkim tumačenjem Ustava RH bi proizlazilo kako ne postoje nikakvi dodatni niti posebni uvjeti koje bi budući mandatar morao ispunjavati jer nikakvih dodatnih uvjeta niti ograničenja oko toga u Ustavu RH nema. Zakon o Vladi Republike Hrvatske u odredbi iz članka 3. stavak 1. određuje kako predsjednik Vlade Republike Hrvatske (i njezini članovi) moraju biti hrvatski državljani. Dakle, izrijekom je na razini Ustava Republike Hrvatske propisana potpora većine od ukupnog broja zastupnika i na razini Zakona o Vladi Republike Hrvatske hrvatsko državljanstvo.
Postojeća ustavnopravna, ali i politička situacija, neposredno prije održavanja parlamentarnih izbora je otvorila čitav niz različitih pitanja na koje je potrebno dati odgovor. Smatramo kako Predsjednik Republike Hrvatske za kojeg je u ustavno propisanom postupku utvrđena povreda Ustava Republike Hrvatske ne može dobiti mandat za sastav Vlade Republike Hrvatske unatoč činjenici da je hrvatski državljanin i da uživa potporu većine svih zastupnika u Hrvatskom saboru. Ustav Republike Hrvatske osim eksplicitno navedenih ograničenja u sebi sadrži i određena ograničenja koja nisu izrijekom navedena. Utvrđena povreda Ustava u obnašanju dužnosti koju bi počinio Predsjednik Republike Hrvatske je ustavni uvjet (uz dvotrećinskom većinom doneseni zahtjev od strane Hrvatskog sabora kojim se pokreće postupak i dvotrećinskom većinom glasova svih sudaca Ustavnog suda zauzet stav o tome) za prestanak mandata Predsjednika Republike Hrvatske. Osim navedenoga, temeljem odredbe iz članka 5. stavak 2. Ustava RH svatko se dužan držati Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske. Kršenje ove ustavne norme bi u svakoj državi u kojoj je vladavina prava kao što je u Hrvatskoj jedna od najviših vrednota podrazumijevalo određene implikacije. Suprotan stav prema kojem bi se za ustavno utemeljeno donošenje odluke o povjeravanju mandata bilo dostatno ispuniti samo dva ranije navedena uvjeta koja su izrijekom definirana na ustavnoj i zakonskog razini nije moguće validno pravno argumentirati. U svojoj krajnosti to bi značilo kako je ustavna norma lex imperfecta jer nema sankciju niti je takovu sankciju moguće izvesti pravilnom ustavnopravnom interpretacijom cjeline ustavnog teksta.
Ustavnim normama nije izrijekom zabranjeno da Predsjednik Republike Hrvatske nešto ukrade. Znači li to da bi ukoliko bi to on teoretski gledano učinio nema nikakvih posljedica? Ustavnim normama nije izrijekom zabranjeno da se dok je na dužnosti Predsjednik Republike Hrvatske kandidira na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor. Takva izričita zabrana nije navedena niti u Zakonu o izboru zastupnika u Hrvatski sabor pa je Ustavni sud u ranije navedenom Upozorenju tumačenjem Ustava Republike Hrvatske izveo zaključak kako je to ustavnopravno neprihvatljivo. Činjenica da u Ustavu Republike Hrvatske (ili nekom drugom propisu) nešto nije izrijekom zabranjeno ne znači nužno da je dopušteno.
Nepoštivanje Ustava Republike Hrvatske predstavlja najteži mogući nasrtaj na ustavne vrednote i vladavinu prava neovisno o tome tko ga čini. To je dodatno potencirano u konkretnoj situaciji u kojoj se aktualni Predsjednik Republike Hrvatske odlučio svojim javnim (medijski, društvene mreže i sl.) istupima izravno suprotstavljati kako navedenom upozorenju Ustavnog suda, ali jednako tako i priopćenju Državnog izbornog povjerenstva u kojem su ga oni pozvali na suzdržanost u istupima. Predsjednik Republike Hrvatske ima pravo javno iznositi različite stavove o svim temama za koje ocijeni da predstavljaju javni interes, ali ignoriranje upozorenja Ustavnog suda se nikakvom, osim eventualnom gramatičkom interpretacijom ustavnog teksta, ne bi mogle opravdati. Navedeno je posebno bitno u kontekstu činjenice da je on nakon prošlih predsjedničkih izbora sukladno odredbi iz članka 95. prisegnuo na vjernost Ustavu Republike Hrvatske.Stavovi izneseni u kolumnama osobni su stavovi autora i ne predstavljaju nužno stav organizacije u kojoj su zaposleni ili uredništva portala IUS-INFO.
