Temeljem novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama lokalne samouprave su bile dužne donijeti odluke o redu na pomorskom dobru. Neke su to odradile na vrijeme, neke malo kasnile ili još kasne – no ponegdje je donošenje takve odluke dovelo do priličnih napetosti u predstavničkom tijelu lokalne samouprave. Primjerice u Puli.
Tako 27. studenoga Index.hr prenosi vijest HINA-e kako je većinom glasova - 11 za, sedam protiv i dva suzdržana, pulsko Gradsko vijeće usvojilo Odluku o redu na pomorskom dobru, a svemu je prethodila burna rasprava vezana za zabranu nudizma i zabranu konzumiranja žestokih pića na plažama.
Rasprava se, kako se može iščitati iz vijesti, vodila o temama koje nemaju veze s regulacijom pomorskog dobra i konkretno Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
"Svjesni smo činjenice da se ova odluka donosi zbog usklađivanja sa Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama, ali nije uopće objašnjeno zbog čega su uvedene neke odredbe koje taj Zakon uopće ne propisuje. Pa tako postavljam pitanje koji je problem iz prakse doveo do zabrane nudizma jer Zakon ga ne zabranjuje", rekla je vijećnica pulskog Možemo Dušica Radojčić. Dodala je i kako Pula ima niz prirodnih plaža na kojima se desetljećima kupači kupaju potpuno bez ili bez dijela kupaćeg kostima i da to nikada nije bilo sporno niti je bilo kome ili bilo čemu naštetilo na bilo kakav način.
"Gin tonik možeš popiti u beach baru, ali izvan njega ne. Što se time postiže? Ponekad mi se čini da je Monty Python u Puli postao s ovom gradskom upravom realnost", poručila je Dušica Radojčić. Nadalje, prema novinskom članku, s njom se nije složio SDP-ov vijećnik Igor Belas, koji je ustvrdio da se tom odlukom samo definira način korištenja pomorskog dobra u općoj uporabi i da on ne vidi nigdje zabrane, nego uvođenje reda.
IDS-ov vijećnik Ardemio Zimolo ustvrdio je da je nudizam tradicija na nekim plažama u Puli te da tu tradiciju neće nitko uspjeti iskorijeniti. U konačnici je Elena Puh Belci (IDS) postavila pitanje tko će kontrolirati tu odluku i tko će ulaziti u skupine ljudi i provjeravati što piju. Koga zanima cijeli članak – tu je: https://www.index.hr/vijesti/clanak/pula-zabranila-nudizam-i-zestice-na-plazama-sdpovac-zna-se-cemu-vodi-gin-tonik/2516200.aspx
Dogodilo se ono što se u Hrvatskoj često i prečesto događa – da se podzakonskim aktom, ponekad uredbom, ponekad pravilnikom, a ovdje odlukom kao općim aktom koji donosi lokalna samouprava ide regulirati nešto što akt temeljem kojeg se donosi podzakonski akt uopće ne regulira. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama se, naime, ne bavi pitanjima konzumiranja alkohola na plažama, pa ni nudizma.
Kako je Grad Pula jako brzo objavio svoju Odluku o redu na pomorskom dobru, Službene novine Grada Pule br. 20/23 https://www.pula.hr/site_media/media/filer_public/44/7d/447dcd5e-433e-4759-8bf1-49e3ace8729c/grad_pula-pola_sln_20-23.pdf možemo lako pogledati službeni tekst.
Tako u čl. 45. st. 1. Odluke o redu na pomorskom dobru Grada Pula – Pola možemo pročitati: „Na prirodnim i uređenim plažama te ostalim dijelovima pomorskog dobra zabranjeno je konzumiranje jakih alkoholnih pića definiranih Pravilnikom o jakim alkoholnim pićima (Narodne novine br. 61/09), osim kada se te površine na temelju odobrenja nadležnog tijela koriste kao terasa za pružanje ugostiteljskih usluga odnosno kao površine za organiziranje manifestacija.“
Već naredni stavak uvodi i jedan izuzetak: „Pivo i vino, u smislu odredaba ovoga članka, ne smatraju se alkoholnim pićem, a sve u skladu sa Zakonom o vinu, Pravilnikom o pivu i drugim pozitivnopravnim propisima Republike Hrvatske koji reguliraju predmetnu materiju.“
A onda čitamo i članak 49.: „Na morskim plažama i drugim dijelovima pomorskog dobra nije dopušteno boraviti, kretati se, sunčati se i sl. bez kupaćeg kostima, osim ukoliko se radi o plaži koja je određena kao nudistička.“
Ako pročitate cijeli Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, pa onda i Obrazloženje prijedloga Zakona, poslušate snimak saborske rasprave, pa čak pročitate sve knjige i članke oko pomorskog dobra pisane u zadnjih 120 godina (evo možemo početi s prvim – knjižicom „Morska obala u teoriji praksi“ koju je još 1909. napisao Opatijac Ulix Stanger), nećete naći ni slova niti o alkoholiziranju na plažama, a još manje o nudizmu.
U pitanju su, naime, teme kojima se bave propisi iz područja javnog reda i mira – koji u svakom društvenom razdoblju reguliraju i pitanja vezana uz ćudoređe i moral društva i naravno njegovog aktualnog političkog režima.
Pulska Odluka regulira brojna ponašanja kakva se trebaju upravo regulirati ovakvom odlukom – primjerice, navedena pulska Odluka propisuje kako se na prirodnim i uređenim morskim plažama zabranjuje kampiranje i noćenje. Također, navodi se kako na prirodnim i uređenim morskim plažama te ostalim dijelovima pomorskog dobra nije dopušteno prometovanje motornim vozilima, zaustavljanje i parkiranje vozila. Dalje, čitamo, na prirodnim i uređenim plažama zabranjeno je ostavljati predmete osobne namjene (ručnike, druge plažne rekvizite i sl.), dakle, zabranjuje se zadnjih godina popularna „rezervacija mjesta“ na plažama. Sve to je sasvim u redu regulirati jer je unutar svrhe same odluke, a u duhu onoga što propisuje sam Zakon.
Ako je pomorsko dobro opće dobro, a je, ako je izričito propisano u čl. 12. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama kako nije dozvoljeno „zaposjedanje pomorskog dobra na bilo koji način za sebe ili drugoga“, onda, primjerice, ostavljanje ručnika kako bi se „rezerviralo mjesto na plaži“ krši tu zakonsku odredbu i tu se zabrana može sasvim smisleno i primjereno propisati.
Međutim, oko količine, postotka žestice u nečijoj čaši i posebno nudizma – o tome propisi o pomorskom dobru ne govore. Propisivanje toga podzakonskim aktom nije u duhu zakona i nije unutar okvira koji je predviđen i koji je dopušten Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama. Opći akt donesen temeljem ovlaštenja iz nekog zakona, općenito, ne samo u ovom slučaju, ne može ići u regulaciju šire od onoga što sam zakon regulira. Može se i treba, zato se općenito podzakonski donose, neke stvari regulirati detaljnije, preciznije, primjerice regulirati ovo „rezerviranje“ mjesta na plaži ostavljanjem ručnika – ali ne smijemo ići izvan onoga što regulira zakon. Zakon je okvir cijele podzakonske regulacije temeljem tog konkretnog zakona.
Ako netko misli da bi zakonom trebalo regulirati neko područje šire i drugačije, pa uključiti pitanje žestice i nudizma u propise o pomorskom dobru – nikakav problem, naredne godine su izbori, pa zakupit binu, stavit plakat i u lov na glasove.
Ima tu još nešto – tko bi ovo sa žesticom trebao regulirati? Pomorski redar valjda? Što će sada pomorski redar upadati u grupu mladih, alkoholiziranih i raditi red? Niti je to njegov posao, niti je za to ovlašten, niti je za to obučen – pomorski redar nije policajac koji je školovan, uvježban i opremljen među ostalim i za rad s alkoholiziranim ljudima koji se takvi i ne moraju ponašati baš blagonaklono prema službeniku zaduženom za provođenje reda. Postoji razlog zašto kada je negdje grupa bučnih ljudi i još dostupan neki alkohol – šaljete policiju a ne redare.
Što je s ovom odredbom oko nudizma? Da je bilo pojava nudizma na gradskim plažama – za to bi već znali, jer bi se mediji debeo raspisali o temi koja bi se zasigurno dobro klikala i čitala. Dakle, to nije problem. Ono što imamo oko Pule kao i drugdje – je velik broj neuređenih plaža i plažica te recimo tako mjesta gdje je more lako dostupno a koja koriste kupači koji se vole razgolititi – izvan klasičnih nudističkih plaža na koja mnogi ne vole ići. Hoće li pomorski redar tamo ići? I što će tamo raditi, jer opet – on nije policajac sa svim ovlastima policije? Što se tiče gradskih plaža – jasno je, treba posebno regulirati i proglasiti one nudističke, no da je pitanje kupanja nudista na skrivenim dijelovima obale uopće potrebno regulirati?
Ako se regulira „tek tako“, a onda se to ne primjenjuje u praksi (nekako sumnjamo da će se pomorski redari verati po skrivenim obalama oko Pule i loviti nudiste), onda smo otvorili vrata tumačenju propisa gdje svatko može tumačiti što se treba propisivati, a što je tu „tek tako“. A to nije dobro rješenje. Ako niste spremni primjenjivati propis u praksi – nemojte ni regulirati.
Ukratko – podzakonski akt, a odluka o redu na pomorskom dobru to je, donosi se temeljem zakonskog ovlaštenja – konkretno Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Njome se materija definirana Zakonom detaljno uređuje, ali to ne znači da se takovom odlukom treba regulirati ono čime se Zakon ne bavi, a i ono što je očigledno neprovedivo, jer za to postoje neki drugi propisi i neka druga nadležna tijela za provođenje tih propisa.
Konkretno, kada o moralnim osjećajima građana govorimo, onda je tu Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, a kome se isti mijenja – postoji predviđeni postupak i za to, u Saboru, a ne na sjednici gradskog vijeća.Stavovi izneseni u kolumnama osobni su stavovi autora i ne predstavljaju nužno stav organizacije u kojoj su zaposleni ili uredništva portala IUS-INFO.
