c S
Kolumna

O čemu je u stvari riječ kod plaća sudaca

dr. sc. Alen Rajko sudac Upravnoga suda u Rijeci
25.01.2024

Nije, prvenstveno, riječ o prevenciji korupcije. Tko ima takve sklonosti, njemu visina plaće nije ključna. Tko nema, nema.

Riječ je o neovisnosti sudaca, o (ne)atraktivnosti tog poziva za (naj)bolje pravnike, o objektivnoj mogućnosti što bolje zaštite prava stranaka, te o zbiljskom ostvarivanju volje Ustava. Za neovisnost hrvatskih sudaca trenutačno je najvažnija, iako ne i jedino važna, automatska indeksacija njihovih plaća. 1 Iz vida ne treba izgubiti da suci ne samo to da odlučuju u ime države i da ih plaćati može samo država, već i to je u nemalom broju sudskih sporova ta ista država stranka u postupku. Nema druge profesije u javnom sektoru sa svim ovim posebnostima, u tom su pogledu usporedbe u startu promašene. Zbog toga su plaće sudaca i dosad bile uređene posebnim zakonom.

Pritom je posve svejedno što suci jesu ili nisu tražili u proteklim desetljećima. Današnja generacija nije vezana ranijom pasivnošću. Stasa novi, drukčiji korpus sudaca (i sutkinja, što je ovdje važnije nego što se misli), s drukčijim pristupom vodstva sudačke Udruge. Nikada nije prerano ni prekasno da se pojedina društvena pitanja urede na način koji je Ustavu mio ili miliji. Bez obzira na to što mnogi u nas olako prisežu na vjernost Ustavu. Zbog toga ćemo se ovih dana naslušati priča koje će problem pokušati kanalizirati iz ustavnih u sindikalne vode. Ako opća javnost to i ne razlikuje, suci bi, kao pravni profesionalci, to trebali.

Pozivanje na lanjsku (hvalevrijednu) povišicu sudačkih plaća znači potiskivati činjenicu da je rast sudačkih plaća više od desetljeća izrazito zaostajao za rastom općih plaća i za rastom plaća u javnom sektoru. 2 Znači i nadati se da ljudi ne primjećuju inflaciju. Nama malo manje mladima ona nije novost, ali dobar dio mlađih kolega po prvi se puta u (odraslom) životu susreće s osjetnom inflacijom.

Rutinski, ali u osnovi ne naročito pametno, državni PR pokušava profitirati na nevisokom ugledu sudstva u javnosti. Čini to vlastitim porukama i putem suradničkih medija. Zašto je to nepametno? Prvo, povjerenje u izvršnu vlast još je manje. To prilično ograničava pokušaje ocrnjivanja drugih. Drugo, većina građana koji su, bilo zbog kojeg razloga, nezadovoljni izvršnom vlašću, pronaći će barem trunku simpatije ili razumijevanja bilo za koga tko joj se suprotstavlja. Potpora javnosti je važna, ali nije ključna za uspjeh sudačkih mjera upozorenja.

Očekivano, krenule su i usporedbe s drugim plaćama. No, zbog čega bi se sudačka plaća uspoređivala s onom prosječnom ili minimalnom? Zašto se ne bi uspoređivala s drugim, sve većim plaćama profesionalaca raznih vrsta u privatnom sektoru? Zašto se ne bi uspoređivala s primanjima odvjetnika? U mojoj grani sudovanja odvjetnik može moju mjesečnu plaću zaraditi izgovaranjem dviju rečenica 3, prema Tarifi koju je odobrilo Ministarstvo pravosuđa.

Pritisak je u političkoj areni posve legitimno sredstvo, nimalo rijetko. Bez pritiska, mnoge stvari ne bile prihvaćene. I suci, prema više mjerodavnih međunarodnih dokumenata, imaju pravo na pritisak. Ako im pripada šire pravo na pritisak, nije naročito važno pripada li im uže pravo na štrajk. Ove priče nije moralo biti. Ali, nejasno je kako je Vlada mislila da će tu priču izbjegnuti u situaciju u kojoj nije ispunila vlastito, sadržano i vremenski vrlo precizno javno, službeno obećanje o drugoj fazi uređenja plaća sudaca. 4 Time su njezini odnosi na sudstvom, koji su godinama sustavno narušavani i drugim temama, dobili novi uteg.



^ 1 Pri uređenju indeksacije nije dovoljno odrediti materijalni kriterij usporedbe, već i jasna postupovna pravila kojima će biti izbjegnuti budući konflikti, automatiziranim povećavanjem osnovice za obračun sudačke plaće. Potrebno je propisati i tko utvrđuje promjenu u odnosu na prethodno razdoblje, u kojem roku i od kojeg dana, način provedbe u COP-u, objavu u „Narodnim novinama“ i dr.

^ 2 V. npr.: https://uhs.hr/archives/40221 ; https://uhs.hr/archives/40228 ;   https://uhs.hr/archives/40219 ;  https://uhs.hr/archives/40247

^ 3 Prema ministarski amenovanoj tarifi, za svaku radnju u upravnome sporu odvjetniku pripada nagrada od 1.000 eura, bez PDV-a, više od plaće administrativnih suradnica u sudovima. Dođe li odvjetnik za dva ročišta i na svakome od njih kaže da ustraje pri dotad iznesenom, ukupno mu pripada 2.000 eura. Dođe li još na jedno (treće) ročište i izgovori još jednu rečenicu, nagradom preskače plaću višestupanjskih sudaca. Ova usporedba nije usmjerena protiv kolega odvjetnika, već je namijenjena cjelovitoj kontekstualizaciji priče o sudačkim plaćama.

^ 4 Baš zato što je to temeljito razmatrano već prošle godine, pri čemu su nastali i razni pripremni materijali, zakonodavna provedba obećanog više ne zahtijeva iole duže vrijeme.


Stavovi izneseni u kolumnama osobni su stavovi autora i ne predstavljaju nužno stav organizacije u kojoj su zaposleni ili uredništva portala IUS-INFO.