c S
Kolumna

Odvjetnici u prostranstvima metaverzuma

dr. sc. Ema Menđušić Škugor odvjetnica i partner u odvjetničkom društvu Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka d.o.o.
05.10.2023 Rad od kuće za nas odvjetnike uskoro bi mogao poprimiti sasvim novo značenje. Zamislite ovo – ustanete i odjenete se za posao, ali umjesto odijela i aktovke za ročište ili sastanak oboružali ste se haptičkom tehnologijom. Na glavu ste stavili 3D naočale i slušalice s mikrofonom, a na ruke posebne rukavice za virtualnu stvarnost. Ulogirali ste se i u tren oka našli se na sudu ili u uredu, a vaš je avatar umjesto vas spremno opremljen odijelom i aktovkom kako bi vas protivna strana prepoznala kao odvjetnika.

Zvuči pretjerano? Možda. No u veljači ove godine taj je scenarij postao stvarnost kada je jedan kolumbijski upravni sud putem platforme Meta uspješno održao prvu virtualnu javnu raspravu u metaverzumu. Svi su sudionici bili prisutni u obliku avatara, a ročište je putem prijenosa uživo na YouTubeu pratilo gotovo 2500 znatiželjnika.

Mišljenja oko budućih razvoja su podijeljena, ali da se danas ulogirate u neku od dostupnih metaverzum platformi tamo biste mogli pronaći ne jedno, već nekoliko odvjetničkih društava. Posljednje dvije godine nekolicina (poglavito američkih) kolega odlučila je pridružiti se ovom valu tehnološke inovacije i otvoriti svoje virtualne urede u metaverzumu. Štoviše, na jednoj od najpopularnijih metaverzum platformi, Decentralandu, oformljen je i zaseban pravni okrug (lawcity.com) gdje posjetitelji mogu od odvjetničkih avatara zatražiti pravni savjet ako ga trebaju. Također, odvjetnička društva koja se pridruže mogu dobiti podršku ako ih zanimaju savjeti oko poslovanja u metaverzumu, uključivo i kako kupiti i postaviti ured u njemu.

Kolege koji su se pridružili kažu da su koristi mnogostruke. Za neke od njih to je bio logičan korak jer su pratili postojeće klijente koji su odlučili „preseliti“ dio svog poslovanja u metaverzum. S obzirom na to da su na postojećim metaverzum platformama već odavno prisutni brojni svjetski brendovi, ovakav potez ne djeluje nimalo nelogično. Postoji, naravno, i potencijal za daljnji rast pa se tehnološki usmjerena odvjetnička društva otvaranjem ureda u metaverzumu nadaju privući i neke nove klijente te općenito generirati interes za svoje poslovanje putem poslovnih partnera i zainteresiranih trećih strana. No osim rada s klijentima, ističe se kako su metaverzum platforme izvrstan alat za osnaživanje i olakšavanje suradnje među kolegama koji rade u dislociranim uredima, kao i za uvježbavanje zaposlenika putem simuliranih suđenja i sličnih metoda.

O tome koliko je stvar ozbiljna možda najbolje govori okolnost da je već osnovana i odvjetnička komora metaverzuma. Naime, kako tvrde kolege koji su prisutni na metaverzum platformama, tamo postoje i primjeri nadripisarstva – skrivajući se iza avatara, incognito posjetitelji pružaju pravne savjete i nude slične usluge „savjetovanja“. Kako bi se spriječile takve i slične zlouporabe, osnovan je The Metaverse Bar Association, međunarodno udruženje koje (po vlastitom nahođenju) okuplja kolege iz cijelog svijeta čija ekspertiza leži u temama povezanima s metaverzumom.

Što kažete?

Iskreno, ni sama nisam sigurna kako bih se osjećala da se ulogiram na virtualnu platformu i tamo vidim odvjetničko društvo. No posljednji podaci govore da trenutno na svijetu postoji oko 400 milijuna aktivnih korisnika metaverzuma, a sasvim je sigurno da nisu svi samo tinejdžeri željni igrica.

Metaverzum je širok pojam za koji trenutno ne postoji jedinstvena definicija. Pojednostavljeno rečeno, radi se o digitalnom svijetu koji sadržajem simulira postojeći, uz određene nadogradnje i ograničenja svojstvena virtualnom iskustvu. U metaverzumu svi komuniciraju putem avatara, digitalnih 3D verzija nas samih koje postoje i oponašaju nas u tamozemnoj, virtualnoj stvarnosti. Zamišljen je tako da u njemu možete gotovo sve – stvorite svoj avatar i možete trgovati virtualnom imovinom kao što je odjeća, zemljište ili NFT-ovi (nezamjenjivi digitalni tokeni), prisustvovati virtualnim događanjima kao što su koncerti i utakmice, igrati igrice ili se jednostavno družiti s drugim posjetiteljima.

Ne postoji jedinstvena pristupna točka jer još uvijek ne postoji ni jedinstveni „Metaverzum“ – trenutno je dostupan samo niz međusobno nepovezanih platformi koje su razvile privatne kompanije i u koje se možete pojedinačno ulogirati. Najpopularnije su velike platforme poput Decentralanda, Sandboxa i Robloxa, ali prema dostupnim podacima trenutno preko 160 kompanija razvija svoje metaverzume. Premda se ovim platformama još uvijek najčešće pristupa putem računala, ideja je da ubuduće metaverzum bude u potpunosti integrirano iskustvo – da se u njemu sudjeluje. U tome se razlikuje od trenutnog plošnog iskustva interneta putem zaslona računala jer je metaverzum zamišljen kao prostoran, 3D koncept kojeg bi trebalo biti moguće iskusiti osjetilno. U budućnosti će za takvo iskustvo postojati i odgovarajuća tehnologija, dok nam je trenutno (uz virtualnu) dostupna „samo“ proširena stvarnost – ona koja kombinira virtualnu i ovu postojeću.

Unatoč razvojnim teškoćama, metaverzum se sve češće naziva „nasljednikom interneta“, a Wall Street Journal ga ubraja u „tehnologiju koja će nam promijeniti živote“ u 2023. godini. Već sljedeće godine prognozira se da će metaverzum platforme uprihoditi gotovo 800 milijardi dolara, a do 2026. godine navodno će 25% globalne populacije provoditi barem sat vremena dnevno u metaverzumu radeći, kupujući te igrajući i zabavljajući se. U porastu su i tehnologije poput umjetne inteligencije, kriptovaluta, blockchaina, pametnih ugovora, NFT-ova i sličnih koje ga podupiru. Svi veliki igrači u digitalnom svijetu poput Microsofta, Applea, Facebooka (odnosno Meta-e) ubrzano razvijaju tehnologiju koja bi iskustvo boravka u metaverzumu i cjelokupne interakcije s njim trebala učini sveobuhvatnijim i taktilnijim.

Ima li u ovoj priči mjesta za odvjetnike?

Prema svemu sudeći, ima. Metaverzum platforme kakve zasad poznajemo, a osobito jedinstveni metaverzum koji tek treba nastati puni su potencijalnih pravnih izazova. Trenutno se većina gorućih pitanja vrti oko zaštite privatnosti, prava intelektualnog vlasništva i oglašavanja, no u budućnosti bi ih moglo biti mnogo više. Dapače, i kolege koji su se pridružili i oni koji tek o tome razmišljaju svjesni su da broj grana prava koje će biti zahvaćene samo raste – NFT-ovi su okrenuli naglavce tradicionalni koncept vlasništva, hibridni rad u virtualnom kontekstu otvara nova pitanja oko domicila i oporezivanja, a teritorijalna primjena određenih pravnih koncepata mogla bi se naći pred nepremostivim preprekama. Zvuči uzbudljivo?

Pročitala sam nedavno članak u kojem se tvrdi da je najveća mana odvjetnika njihova predanost profesiji – toliko se udube u pravna pitanja na kojima trenutno rade da ne stižu dignuti pogled i provjeriti što ima novog u svijetu. Možda ne morate otvoriti ured u metaverzumu. Možda ga ne morate čak niti redovito posjećivati. Ali mogli biste ga upoznati, ili se barem upoznati s pravilima koja omeđuju ove platforme budućnosti. Jer postoji velika šansa da ćemo baš mi odvjetnici biti ključan faktor u njihovu stvaranju.

Izraz metaverse (odnosno metaverzum) skovan je prije 31 godinu, kad ga je američki autor Neal Stephenson prvi puta upotrijebio u svom znanstveno-fantastičnom romanu Snow Crash – distopijskom prikazu budućnosti u kojem ljudi iz stvarnosti bježe u umjetno stvoreni virtualni svijet. Danas su metaverzum platforme realnost. Ako smatrate da su predviđanja oko njihova razvoja pretjerana, sjetite se samo kako su tada, 1992. godine, izgledali i što su sve mogli (a što nisu) naši mobilni uređaji.


Stavovi izneseni u kolumnama osobni su stavovi autora i ne predstavljaju nužno stav organizacije u kojoj su zaposleni ili uredništva portala IUS-INFO.