Nedavno sam na jednoj ESG konferenciji srela svog sveučilišnog profesora. „Kolegice!“ pozdravio me, „Otkud Vi ovdje, među revizorima?“. Kratko smo popričali i potom se razišli, ali slična se scena ponovila i u sljedećoj pauzi. „Nisam znala da se i odvjetnici bave ESG-em?“ znatiželjno me pogledala jedna od sudionica dok smo se upoznavale. Njihova su me pitanja zatekla i potaknula na razmišljanje. Meni se nekako činilo jasnim da odvjetnici, jednako kao i pravnici u gospodarstvu itekako imaju svoje mjesto u nadolazećoj ESG priči. Ako se ne slažete, možda vas niži tekst razuvjeri.

Primijetili ste, možda, kako u posljednje vrijeme o pravnicima čitamo gotovo isključivo u kontekstu novih tehnologija i njihova utjecaja na naš svakodnevni rad. Umjetna inteligencija predvodi trend, ali novina ima mnogo - toliko mnogo da profesija ulaže sve više napora samo da bi održala korak. U takvom je okruženju lako zaboraviti da postoje aspekti našeg djelovanja u kojima se kotač promjene okreće ponešto sporije. U dobrom pravcu, ali ipak sporije.

Pravnu je struku nedavno uzdrmala vijest da je GPT-4, stariji brat sad već globalno poznatog ChatGPT-a, uspješno položio američki pravosudni ispit – i to s rezultatom koji ga stavlja u top 10 % ispitanika. Gotovo istovremeno, Allen&Overy i PricewaterhouseCoopers izdali su priopćenja o partnerstvu s Harveyjem, inačicom umjetne inteligencije specijaliziranom za pravne usluge koju podupire i tvorac ChatGPT-a, društvo Open AI. Tvrde, umjetna inteligencija neće zamijeniti njihove odvjetnike, već će im pomoći da budu učinkovitiji u svakodnevnom pružanju pravnih savjeta. Što ovi razvoji znače za pravnike i kakvu će ulogu imati u formiranju naše kolektivne budućnosti?