Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević u svom Izvješću konstatira da su institucije u prošloj godini iznevjerile djecu kada je u pitanju zaštita od nasilja. Ističe da dramatičan porast nasilja u obitelji, u odnosu na 2018., traži hitne i učinkovitije mjere zaštite djece, upozorava kako su neka djeca izgubila život ili su bila u smrtnoj opasnosti zbog nepažnje roditelja. Jedno je dijete, podsjeća, smrtno stradalo kada ga je roditelj na vrućini ostavio u zatvorenom automobilu, tu je i zastrašujući slučaj nasilja oca nad djecom na otoku Pagu. Zabilježena su tri slučaja povrede prava na život, koja se odnose na šestero djece, a riječ je o teškim kaznenim djelima na štetu djece poput ubojstva, pokušaja ubojstva, čedomorstva, samoranjavanja itd. Prošlu je godinu, navodi pravobraniteljica, obilježio „nagli rast smrtnosti djece“ zbog stradavanja u prometu te poteškoće u sustavu obrazovanja koje su kulminirale dugotrajnim štrajkom prosvjetara. U prometu je poginulo 18 djece, 203 ih je teško, a 1100 lakše ozlijeđeno.
Ured pravobraniteljice za djecu lani je zaprimio gotovo 10 posto više novih pritužbi nego godinu prije, osim rasta broja prijava, navodi se u izvješću, iznimno zabrinjavaju i pojavni oblici, okrutni i mučni događaji nasilja nad djecom. Izvješće donosi i podatak da gotovo 2200 djece nije ostvarilo pravo na susrete i druženja s drugim roditeljem ili je to činilo manje od onoga što je odredio sud. Razlog tomu je manipulativno ponašanje roditelja s kojim djeca stanuju.
Višak proračuna 2,7 milijardi kuna
Hrvatski sabor će raspraviti i Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi mjera monetarne politike u drugom polugodištu prošle godine, koju mu je podnijela Hrvatska narodna banka (HNB), a koja donosi niz pozitivnih pokazatelja. Realni BDP povećao se za 2,7 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, pri čemu je rast gospodarske aktivnosti usporio u odnosu na prvo polugodište 2019. Povećanju realne gospodarske aktivnosti najviše je pridonijelo povećanje ukupnog izvoza, a pozitivan doprinos gospodarskom rastu dale su i sve sastavnice domaće potražnje, poglavito osobna potrošnja.
Nastavljen je rast investicijske aktivnosti i povoljna kretanja na tržištu rada, nastavljeno je smanjenje nezaposlenosti, porasla je kupovna moć. U drugom je polugodištu prošle godine ostvaren višak proračuna opće države od 2,7 milijardi kuna, a sveukupno na razini 2019. višak od gotovo milijardu i pol kuna (0,4 posto BDP-a).
Kada je riječ o kretanju javnog duga, njegov je omjer prema BDP-u na kraju prosinca 2019. iznosio 73,2 posto, što je jedan postotni bod manje u odnosu na lipanj iste godine. Na kraju 2019. godine ukupne međunarodne pričuve HNB-a bile su za 6,4 posto više u odnosu na kraj 2018., dok su u istom razdoblju neto međunarodne pričuve porasle za 9,8 posto, navodi se, uz ostalo u Informaciji HNB-a.
