Potrošnja na istraživanje i razvoj u Hrvatskoj u 2019. upola manja od prosjeka EU-a

Zemlje EU-a potrošile su prošle godine preko 306 milijardi eura na istraživanje i razvoj, gotovo kao i godinu ranije, izvijestio je Eurostat.Iskazana udjelom u BDP-u, potrošnja na istraživanje i razvoj iznosila je prošle godine 2,19 posto i bila je gotovo nepromijenjena u usporedbi s godinom ranije. Deset godina ranije iznosila je 1,97 posto.

Najviše je prošle godine u istraživanje i razvoj ulagao poslovni sektor, s udjelom u ukupnoj potrošnji od 66 posto. Slijedi sektor visokog obrazovanja s 22 posto, a na trećem je mjestu država s udjelom u potrošnji na istraživanje i razvoj od 11 posto.

Švedska na čelu

Iskazano udjelom u BDP-u, najvišu je razinu potrošnje na istraživanje i razvoj u 2019. među zemljama EU-a bilježila Švedska, 3,39 posto. Slijede Austrija i Njemačka s 3,19 odnosno 3,17 posto. Blizu su razine od tri posto i Danska i Belgija. Francuska je izjednačena s prosjekom EU-a, a blizu su i Nizozemska i Slovenija, s 2,16 i 2,04 posto.

Hrvatska je s potrošnjom na istraživanje i razvoj iskazanom udjelom u BDP-u od 1,11 posto u 2019. godini u skupini s Luksemburgom i Španjolskom, gdje je iznosila 1,19 odnosno 1,14 posto. Blizu je i Litva, s 0,99 posto. 

U 2018. potrošnja je u Hrvatskoj iznosila 0,97 posto. Najnižu je razinu potrošnje prošle godine bilježila Rumunjska, 0,48 posto iskazano udjelom u BDP-u.

Skroman rast

U desetgodišnjem razdoblju zaključno s 2019. potrošnja na istraživanje i razvoj iskazana udjelom u BDP-u porasla je u 19 zemalja članica, a najviše u Belgiji, za 0,89 postotnih bodova. Slijede Poljska i Češka s 0,66 odnosno 0,65 postotnih bodova.

U Hrvatskoj je potrošnja na istraživanje i razvoj iskazana udjelom u BDP-u u 2019. bila viša za 0,27 postotnih bodova nego u 2009. Najviše su u tom desetogodišnjem razdoblju pala ulaganja u Finskoj, za 0,94 postotna boda, te u Irskoj, za 0,83 postotna boda. U Francuskoj i Švedskoj bila su na istoj razini kao i 2009.