Takvom "jednostranom zapljenom" Slovenija je kršila načelo nedodirljivosti arhiva Europske unije, a odbijala je i suradnju s Europskom središnjom bankom da ukine "protupravne posljedice" takvog djelovanja, čime je kršila i svoju obvezu "lojalne suradnje s EU-om", presudio je u četvrtak veliki senat suda EU-a. Time je taj sud u cijelosti dao za pravo navodima u tužbi koju je u travnju prošle godine protiv Slovenije podnijela Europska komisija.
Slovenska kriminalistička policija 2016. godine je provela istragu oko navodnih nepravilnosti u postupcima slovenske središnje banke (Banka Slovenije) prilikom dokapitalizacije banaka, nakon sumnji da su one od države bile "prekapitalizirane" tijekom postupka sanacije državnih banaka te da je pri tome došlo do štete za državni proračun. Slovenija je članica eurozone, pa je i njena središnja banka dio Eurosustava u kojemu su banke članica EU-a koje koriste zajedničku europsku valutu. Ona se do sada protivila vraćanju spornih dokumenata ECB-a s tezom da je policija postupala zakonito te usmjeravala svoje djelovanje na slovenske državljane u banci, koji ne uživaju poseban imunitet u smislu europskog prava i organa EU-a.
Sud EU-a je naveo u obrazloženju svoje presude da je spomenuti slučaj na sudu kao presedan omogućio da se razjasne pitanja glede privilegija i imuniteta tijela EU-a. Pojašnjeni su uvjeti koji vrijede za čuvanje arhiva EU-a, vezani na eventualnu zapljenu dokumenata iz takvih arhiva od organa države članice, te uvjeti na osnovi kojih je moguće ustanoviti kršenje načela neotuđivosti arhiva Europske središnje banke, navedeno je u presudi suda EU-a u Luksemburgu, vezanoj uz ovaj spor.
