Rok za podnošenje zahtjeva za državljanstvom po trenutnom zakonu istječe 1. siječnja 2022. godine, no kako je pandemija mnogima otežala podnošenje zahtjeva, sada se rok produljuje za još jednu godinu, pojasnio je državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić.
Obrazlažući izmjene Zakona o hrvatskom državljanstvu, Katić je rekao kako je u 2020. zaprimljeno ukupno 1923 zahtjeva, a u 11 mjeseci ove godine njih 2980, navodeći da se u nekim konzularnim uredima termin čeka po nekoliko tjedana, a negdje i nekoliko mjeseci.
Liberalizirati dobivanje hrvatskog državljanstva
Arsen Bauk (SDP) ocijenio je kako rokovi nisu potrebni jer je riječ o manjem broju zahtjeva, ali i da treba početi razmišljati o dodatnoj liberalizaciji dobivanja hrvatskog državljanstva.
Slično misli i Krešo Beljak (HSS). "Ako Hrvatska želi biti suvremena, mora se maksimalno otvoriti, ali uz jasne kriterije", kazao je.
Zakon bi mogao biti jedan od instrumenata za popravljanje narušene demografske slike, pripadnicima hrvatskog naroda treba maksimalno olakšati stjecanje državljanstva, ustvrdio je Miroslav Škoro (Suverenisti).
Ocijenio je i kako će samo poboljšanje uvjeta u zemlji potaknuti iseljenike da se vrate, jer će teško napustiti uređene zemlje kako bi došli u Hrvatsku gdje vlada loša investicijska klima, korupcija , klijentelizam, nepotizam...
Hrvatskih državljana u svijetu? U državljanstvo primljen 1,1 milijun!
Hrvoja Zekanovića (Suverenisti) zanimalo je koliko ima hrvatski državljana u svijetu, što to smatra ključnim podatkom za popis birača.
Katić mu je odgovorio kako ne može dati odgovor na to pitanje, ali da je u 30 godina "naturalizacijom" u hrvatsko državljanstvo primljen 1,1 milijun u stranih državljana.
Mariju Selak (Most) interesiralo je želi li netko doista postati građanin Hrvatske ili želi samo europsku putovnicu.
"Trguje li se hrvatskim državljanstvom u Saboru, košta li jedna ruka manjinskih zastupnika ove zakonske izmjene", upitala je i navela kako je najviše zahtjeva podnijeto u Beogradu i Banjoj Luci, u Južnoj Americi nijedan, a u Sjevernoj Americi tek nekoliko.
Bi li smetale prijave iz Argentine, kao one iz Beograda i Banja Luke?
"Bi li vam smetale prijave koje bi došle iz Argentine, kao što Vam smetaju iz Beograda i Banja Luke", uzvratila je protupitanjem Anja Šimpraga (SDSS).
Hrvatsko državljanstvo podrijetlom prema zakonu iz 2019. mogu steći i osobe starije od 21 godine rođene u inozemstvu, čiji je barem jedan roditelj u trenutku njihova rođenja bio hrvatski državljanin.
Hrvatskim državljaninom može postati i osoba rođena u razdoblju od 8. siječnja 1977. do 8. listopada 1991. kojoj su u trenutku rođenja oba roditelja imala hrvatsko državljanstvo, ali joj je u evidenciji o državljanstvu upisano drugo državljanstvo.
