Rok za podnošenje zahtjeva za državljanstvom po trenutnom zakonu istječe 1. siječnja 2022., no kako je pandemija u diplomatskim misijama i konzularni uredima otežala zaprimanje zahtjeva, pa se negdje čeka i do šest mjeseci, pristupilo se izmjenama Zakona o hrvatskom državljanstvu kako bi se taj rok produljio.
Hrvatsko državljanstvo podrijetlom prema zakonu iz 2019. mogu steći i osobe starije od 21 godine rođene u inozemstvu, čiji je barem jedan roditelj u trenutku njihova rođenja bio hrvatski državljanin.
Hrvatskim državljaninom može postati i osoba rođena u razdoblju od 8. siječnja 1977. do 8. listopada 1991. kojoj su u trenutku rođenja oba roditelja imala hrvatsko državljanstvo, ali joj je u evidenciji o državljanstvu upisano drugo državljanstvo.
U 2020. zaprimljeno ukupno 1923 zahtjeva za utvrđivanje hrvatskog državljanstva, a u 11 mjeseci ove godine njih 2980, s tim da ih je najviše u u Srbiji te Bosni i Hercegovini.
Sabor je većinom glasova donio i Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji radi poticanja korištenja obnovljivih izvora energije. Njime je propisano da će Hrvatska promicati uporabu obnovljive energije u sektoru grijanja i hlađenja nastojeći povisiti udio obnovljive energije za 1,1 postotni bod, kao godišnji prosjek izračunat za razdoblje do 2025.
Zakonom Hrvatska postavlja nacionalni cilj da najmanje 36,6 posto obnovljive energije bude u krajnjoj potrošnji energije u 2030.
