U neživotnom osiguranju premija je porasla za 992,4 milijuna kuna ili 12,7 posto, na 8,8 milijardi kuna, a u segmentu životnog osiguranja za 250 milijuna kuna ili 9,4 posto, na 2,9 milijardi kuna, izvijestili su u utorak iz HUO-a.
Društva za osiguranje sa sjedištem u Hrvatskoj na domaćem tržištu su zaračunala bruto premiju od 10,8 milijardi kuna, dok je zaračunata premija ostvarena na tržištima u Europskoj uniji iznosila 920 milijuna kuna, što je rast od 42 posto na godišnjoj razini. Pritom su najbolji rezultati ostvareni na tržištima Italije, Austrije i Slovenije.
Na kraju 2021. bilo je 10,65 milijuna sklopljenih polica neživotnog osiguranja, a životnog 1,35 milijuna. Kod neživotnih osiguranja, koja čine više od 75 posto premije, dominira osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila čiji udio u ukupnoj premiji iznosi 25,2 posto.
Velik dio građana i gospodarstva i dalje izložen neosiguranim rizicima
Ukupan broj osiguranja u protekloj je godini porastao 8,8 posto, no isplaćeni iznosi osigurnina tek neznatno pokrivaju ukupnu štetu nastalu kao posljedica prirodnih katastrofa.
"Unatoč konstantnom desetogodišnjem porastu broja osiguranja, velik dio građana i gospodarstva i dalje izložen neosiguranim rizicima", istaknuli su iz HUO-a.
Izvijestili su da je lani značajnije povećan interes za osiguranje od potresa, koje je nakon rasta u 2020. za 30,9 posto u protekloj godini skočilo za dodatnih 43,4 posto. Unatoč tom dvogodišnjem porastu još uvijek je relativno malen broj osiguranja od potresa, posebno stambenih zgrada. U protekle dvije godine osiguravatelji su isplatili 541 milijun kuna šteta, što je ispod pola posto od ukupnih šteta nastalih kao posljedica potresa.
U 2021. godini, napisali su iz HUO-a, također su rasla i osiguranja od požara i drugih elementarnih nepogoda i to za 12,6 posto te ostalih osiguranja imovine, za 12 posto. Povećana je i premija dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja pri čemu je broj dopunskih osiguranja rastao za 27,7 posto, uz povećanje zaračunate bruto premije od 10,2 posto, dok je broj dodatnih zdravstvenih osiguranja porastao za 11,5 posto, uz povećanje premije od 14,3 posto.
Ukupan iznos likvidiranih šteta, odnosno onog što su osiguravajuća društva u 2021. godini na ime osiguranih svota, odšteta i osigurnina isplatili hrvatskom gospodarstvu i građanima, doseže 7,3 milijarde kuna, što je 767,2 milijuna kuna ili 11,7 posto više no u 2020. godini, podaci su HUO-a.
Hrvatska i dalje zaostaje za razvijenijim zemljama
Ukupna imovina društava za osiguranje u RH doseže 49 milijardi kuna, čime zauzimaju treće mjesto u financijskom sektoru, iza banaka i obveznih mirovinskih fondova.
Prema tržišnom udjelu osiguravateljskih kuća u premiji, pri čemu se promatra ukupno poslovanje, i na domaćem tržištu i onom Unije, prvo je Croatia osiguranje s 24,3 posto, a slijedi Euroherc s 12,65 posto te Allianz s 10,5 posto. Nadalje, Adriatic osiguranje je četvrto s 10,4 posto, a peto Wiener osiguranje s 10,3 posto. Kada se gleda samo domaće tržište, također je vodeće Croatia osiguranje, s udjelom od 25,7 posto, drugo je Wiener osiguranje s 11 posto, treće Euroherc osiguranje s 10,5 posto, a četvrti Allianz s 10,1 posto.
Unatoč činjenici da se tržište osiguranja nastavlja razvijati, Hrvatska i dalje zaostaje za razvijenijim zemljama, apostrofirali su iz HUO-a. Tako je prosječna premija osiguranja po stanovniku u Hrvatskoj lani iznosila 399 eura, dok prosjek na razini EU-a iznosi 2.085 eura. Primjerice, prosječna premija osiguranja u segmentu životnih osiguranja u Uniji iznosi 1.163 eura, a u Hrvatskoj 99 eura, u segmentu zdravstvenog osiguranja u EU 248 eura, a u Hrvatskoj samo 24 eura, dok u segmentu zaštite imovine prosječna premija iznosi 178 eura, a u Hrvatskoj 59 eura.
"To je posljedica slabijeg životnog standarda, ali i slabije financijske pismenosti građana na kojoj osiguratelji proaktivno rade već duže vrijeme kako bi se što veći broj građana upoznao s osigurateljnim proizvodima i zaštitom koju osiguranje pruža građanima u svakodnevnom životu", rekli su iz HUO-a.
