U predloženi su zakon, naime, spojena tri zakona - o kulturnim vijećima, o financiranju javnih potreba u kulturi i upravljanju javnim ustanovama u kulturi, a Ministarstvo u pozivu zainteresiranoj javnosti da se uključi u javnu raspravu, ističe da je cilj novog zakona pridonijeti osuvremenjenoj i učinkovitijoj raspodjeli javnih sredstava, transparentnosti, upravljanju i kontroli njihova korištenja.
Spajanjem triju zakona u jedan želi se unaprijediti, pojednostaviti i učinkovitije urediti cijelo područje financiranja javnih potreba u kulturi, a radi se o zakonima koji su doneseni prije dvadeset i više godina te ih je bilo nužno prilagoditi suvremenim potrebama te pojedine članke uskladiti s ostalim, za pojedina područja nadređenim zakonima (o radu, proračunu i drugim).
Objedinjeni u novi zakon, pojašnjava Ministarstvo, uredit će obuhvat i definiciju javnih potreba u kulturi, uskladiti postupak dodjele sredstava za financiranje javnih potreba u kulturi i postupak donošenja odluka o financiranju na razini države i na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLS), kao i druge mogućnosti financiranja javnih potreba u kulturi.
Novim će se zakonom tako onemogućiti dvostruko financiranje istih programa i projekata - iz državnih te lokalnih i područnih proračuna, čime će se pridonijeti transparentnosti u korištenju sredstava i kontroli trošenja. Novost je i omogućavanje višegodišnjeg financiranja programa i projekata, kako bi se postigao kontinuitet u planiranju sredstava namijenjenih financiranju razvojnih i infrastrukturnih projekata čime će se, ističe Ministarstvo, smanjiti financijska neizvjesnost i osigurati održivost.
Novim će se Zakonom, budući da to sada nje riješeno, urediti postupak dodjele nekretnina u vlasništvu države i JLS-a fizičkim i pravnim osobama koje djeluju u području kulture za potrebe kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, produkcije, distribucije, edukacije i sudjelovanja u kulturi, za čuvanje građe koja ima status kulturnog dobra te kada obavljaju djelatnost koja je od interesa za državu kao i za kulturni razvitak JLS-a.
Ministarstvo ističe i da će se jasnije urediti i rad kulturnih vijeća kako bi se naglasila njihova savjetodavna uloga, a preciznije će se definirati i razlozi potencijalnog sukoba interesa članova kulturnih vijeća, obveza njihova izuzimanja iz raspravljanja i odlučivanja, kao i sankcioniranje nepridržavanja navedenih odredbi.
Prema prijedlogu zakona koji je na javnom savjetovanju, član kulturnog vijeća dužan je izuzeti se od raspravljanja i odlučivanja ako je predlagatelj programa/projekta o kojem vijeće odlučuje pravna osoba u kojoj je on ili s njim povezana osoba vlasnik, dioničar, imatelj udjela, kao i ako je u ugovornom odnosu s predlagateljem programa/projekta. Svi članovi vijeća, prema prijedlogu zakona, bit će dužni potpisati izjavu o nepristranosti i povjerljivosti te izjavu o nepostojanju sukoba interesa kojom potvrđuju da će procjenjivati samo one prijedloge u vez s kojima nemaju nekakve materijalne ili druge interese.
Poseban naglasak u novom se Zakonu stavlja i na osiguravanje stabilnosti financiranja ustanova u kulturi, sastav i način izbora članova upravnih vijeća, uvjete i način imenovanja ravnatelja ustanova u kulturi te osnivanje stručnog vijeća.
