Značaj infrastrukture najbolje možemo spoznati već nakon jedne šetnje centrom grada. Sve je raskopano, na snazi je privremena regulacija prometa, a parkirnih mjesta nema ni za lijek. Ovo je samo jedan od svakodnevnih primjera s kojim se baš svatko može poistovjetiti.

Oduvijek volim glazbu kao umjetnički izričaj, osobito kad je nepretenciozna i kad ima sposobnost kroz dobar ritam i emociju prenijeti dublju društvenu poruku. To je ove godine uspjelo mladom istarskom glazbeniku Marku Purišiću, do sada nepoznatom široj javnosti (iako se bavi glazbom već 13 godina), umjetničkog imena Baby Lasagna.

Sloboda izražavanja izvlači iz zone komfora, omogućuje dijalog, gradi međusobno razumijevanje te povećava javno znanje. Kada smo u mogućnosti slobodno razmjenjivati ideje i informacije, naše znanje raste, horizonti se šire te se sprječava unificiranost mišljenja. Sloboda izražavanja nam također omogućuje preispitivati vlade i autoritete kako bi oni snosili odgovornost. Propitivanje i raspravljanje je zdravo – vodi pravednijem i stabilnijem društvu.

Drugostupanjsko (žalbeno) javnopravno tijelo ne bi trebalo svesti samo na administriranje, a niti je ono zamišljeno da svojim postojanjem ispuni formu i zahtjeve iz čl. 105. – 122. Zakona o općem upravnom postupku u pogledu prava stranke na redoviti pravni lijek. Poslužit ću se metaforom mosta, jedne od omiljenih igračaka mog uskoro četverogodišnjaka koja mu pruža nebrojene mogućnosti za igru i povezivanje prometnica. Žalbeno tijelo unutar državne uprave trebalo bi biti most između građana-stranaka i sudova, instanca koja otklanja uočene nedostatke u provedenom upravnom postupku pred nadležnim tijelom prvog stupnja kako predmeti, u idealnom slučaju, ne bi niti dospjeli na ionako preopterećene sudove.

U ovoj kolumni bavit ću se sukobom između individue i kolektiva, privatnog i javnog interesa, zaštite prava pojedinca i ostvarivanja zajedničke dobrobiti. Na koji način se taj sukob manifestira kada se radi o materijalnoj imovini – u upravnom postupku izvlaštenja nekretnina, a kako kod nematerijalne imovine koja se štiti pravima industrijskog vlasništva (patent, industrijski dizajn, žig i dr.) ili autorskim pravima kao specifičnom kategorijom prava intelektualnog vlasništva koja ne zahtijeva nikakav postupak registracije?