Zakon o radu, kao lex generalis koji uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, sadrži nekoliko odredbi koje se odnose na zdravstvenu sposobnost radnika. Tako je, primjerice, propisano da bez prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti maloljetnika, poslodavac ne smije zaposliti maloljetnika na onim poslovima na kojima maloljetni radnik smije raditi samo nakon prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti. Ti poslovi određeni su Pravilnikom o poslovima na kojima maloljetnik može raditi i o aktivnostima u kojima smije sudjelovati.
Također, kad je riječ o posebnim uvjetima za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu može se sklopiti samo s onim radnikom koji udovoljava tim posebnim uvjetima propisanim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Zakon o radu propisuje da poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova (a koji nisu obuhvaćeni Pravilnikom o poslovima na kojima radnik može raditi samo nakon prethodnog i redovnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti).
Bez obzira kakva se zdravstvena sposobnost traži za određeni posao, na njezino utvrđivanje (prethodno, periodično i izvanredno) upućuje poslodavac (putem obrasca RA-1) i on snosi troškove tog utvrđivanja. Međutim, poslodavac nije u obvezi osiguravati niti plaćati neke druge preventivne preglede koji nisu propisani odgovarajućim zakonom odnosno podzakonskim aktom.
Zakonom o zaštiti na radu zakonodavac je zabranio poslodavcu da rasporedi radnika na poslove s posebnim uvjetima rada ako prije rasporeda nije na propisan način utvrdio ispunjava li radnik tražene i potrebne uvjete, odnosno da osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjava i posebne uvjete glede godina života, spola, stručne sposobnosti, zatim zdravstvenog, tjelesnog ili psihičkog stanja (zdravstveno stanje) te psihofizioloških i psihičkih sposobnosti (psihička sposobnost). Je li radnik ispunio tražene uvjete glede stručne sposobnosti, psihičke sposobnosti i zdravstvenog stanja, poslodavac dokazuje odgovarajućom ispravom. Zakonodavac je propisao novčanu kaznu u iznosu od 10.000,00 do 40.000,00 kuna poslodavcu koji počini prekršaj i rasporedi radnika na poslove s posebnim uvjetima rada bez da je prethodno i na propisan način utvrdio da radnik ispunjava tražene i potrebne uvjete. Također će se za isti prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kazniti odgovorna osoba pravne osobe. Čak je predviđeno strože kažnjavanje poslodavca i odgovorne osobe u pravnoj osobi ako se prekršaj ponovi.
Iako nema zakonske definicije pojma „opća zdravstvena sposobnost“ i „posebna zdravstvena sposobnost“, prema zakonskim i podzakonskim odredbama koje se odnose na utvrđivanje zdravstvene sposobnosti radnika može se reći da je opća zdravstvena sposobnost ona (osnovna) zdravstvena sposobnost koja je potrebna za obavljanje svih poslova.
Sukladno tome, posebna zdravstvena sposobnost bila bi ona zdravstvena sposobnost koju mora imati radnik koji obavlja poslove koji su utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada odnosno poslove koji su povezani s većim odnosno velikim rizikom zbog izloženosti radnika različitim štetnostima s negativnim učincima po zdravlje ili život radnika ili s mogućnošću ozljeđivanja radnika. Tu spadaju i poslovi koji zahtijevaju veću fizičku i psihičku spremnost radnika, poslovi na kojima se staž (mirovinskog) osiguranja računa s povećanim trajanjem, ali i poslovi za koje su propisani posebni uvjeti, ne radi zaštite života i zdravlja radnika nego trećih osoba koje mogu biti izravno ugrožene ako radnik ne udovoljava posebnoj zdravstvenoj sposobnosti, primjerice, potrošač prehrambenih proizvoda.
Utvrđivanje zdravstvene sposobnosti kod određenih zanimanja nije samo preduvjet sklapanja ugovora o radu (prethodno ili inicijalno utvrđivanje zdravstvene sposobnosti), nego je i uvjet održivosti ugovora o radu. Neka zanimanja zahtijevaju da poslodavac redovito, u pravilnim vremenskim razmacima utvrđuje (provjerava) zdravstvenu sposobnost radnika dok traje ugovor o radu ili je čak ovlašten na izvanredno i iznenadno utvrđivanje zdravstvene sposobnosti, pa u slučaju da radnik bude proglašen zdravstveno nesposobnim za zanimanje koje obavlja, tada, ako poslodavac radniku ne može osigurati rad na nekim drugim poslovima, tom radniku prestaje radni odnos. Također, ako radnik odbije pristupiti utvrđivanju zdravstvene sposobnosti za zanimanje koje obavlja, to će predstavljati težu povredu radne obveze koja može rezultirati otkazom ugovora o radu.
Utvrđivanje posebne zdravstvene sposobnosti nije opće važeće, odnosno ne postoji generalna posebna zdravstvena sposobnost koja se utvrđuje na način da uvjerenje ili certifikat o takvoj zdravstvenoj sposobnosti vrijedi za sva zanimanja koja zahtijevaju utvrđivanje posebne zdravstvene sposobnosti. Stoga, ako se utvrdi da je radnik zdravstveno nesposoban za jedno zanimanje, primjerice zanimanje vatrogasca, to ne znači da je zdravstveno nesposoban za zanimanje pirotehničara ili vozača kojem je to osnovno zanimanje.
Nije lako nabrojati sva zanimanja za koja se mora utvrđivati posebna zdravstvena sposobnost. Stoga, kao referentna lista svih tih zanimanja može poslužiti Plan i program mjera specifične zdravstvene zaštite radnika u kojem su obuhvaćena zanimanja radnika koja zahtijevaju prethodne, periodične i izvanredne preglede radnika te su utvrđeni subjekti (dakle izvršitelji i sudionici) koji su obvezni osigurati i provoditi mjere zdravstvene zaštite radnika. Spomenuti Plan i program donosi ministar nadležan za zdravstvo na temelju Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Potrebno je naglasiti da je sukladno navedenom Planu i programu za svako od zanimanja donesen zaseban pravilnik kojim su, među ostalim, pojedini poslovi određeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada te su određeni zdravstveni pregledi kojima se moraju podvrgnuti (budući) radnici kao i vremenski period unutar kojega se pregledi moraju ponavljati. Plan i program u potpunosti je usklađen s globalnom strategijom Europske unije i Svjetske zdravstvene organizacije.
Ne smije se zaboraviti niti Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84) koji je još uvijek važeći i kojim su definirani poslovi s posebnim uvjetima rada (članak 3.) kao i Pravilnik o utvrđivanju opće i posebne zdravstvene sposobnosti radnika i sposobnosti radnika za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada (NN 3/84) kojim je određen sadržaj i način obavljanja zdravstvenog pregleda za utvrđivanje opće i posebne zdravstvene sposobnosti radnika.
Vezano za poslove na kojima se staž (mirovinskog) osiguranja računa s povećanim trajanjem, ti poslovi navedeni su u Zakonu o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, s time da popis radnih mjesta policijskih službenika kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, kao i popis radnih mjesta ovlaštenih carinskih službenika u Carinskoj upravi kojima se staž osiguranja računa u povećanom trajanju te popis dužnosti djelatnih vojnih osoba na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem donosi Vlada Republike Hrvatske uredbom.
Konkretno, zanimanje za koje se radnik mora podvrći utvrđivanju posebnih zdravstvenih uvjeta i zdravstvene sposobnosti je, primjerice, posao konduktera u željezničkom prometu, a što je uređeno Pravilnikom o posebnim zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljavati željeznički radnici koji neposredno sudjeluju u obavljanju željezničkog prometa (NN 38/1979). Naime, zavisno od stupnja sudjelovanja u obavljanju poslova značajnih za sigurnost željezničkog prometa, poslovi na kojima željeznički radnici neposredno sudjeluju u obavljanju željezničkog prometa razvrstavaju se u tri kategorije. U treću kategoriju poslova spada posao konduktera i od njega se očekuje da zadovolji posebne zdravstvene uvjete u pogledu općeg zdravstvenog stanja, zatim stanja čula sluha, čula vida i raspoznavanja boja.
Andrea Radoš Petrlik, mag. iur.