Blagdani su dani namijenjeni državnim i vjerskim svetkovinama. Po državnim odredbama to su neradni dani za koje radnici imaju pravo na naknadu plaće, a mogu biti svjetovnoga karaktera ili su preuzeti iz crkvenoga kalendara. Za razliku od blagdana, spomendani su radni dani te se istim obilježavaju neki važni događaji svjetovnog karaktera važni za noviju hrvatsku povijest.
Prvi Zakon o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 14/91.) donio je Sabor Republike Hrvatske na sjednicama Vijeća udruženog rada 21. ožujka 1991., Vijeća općina 21. ožujka 1991. i Društveno-političkog vijeća 21. ožujka 1991. godine, a Zakon je stupio na snagu 25. ožujka 1991. godine. Tim Zakonom isključio se od primjene na teritoriju Republike Hrvatske Zakon o praznicima Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ("Službeni list SFRJ", br. 6/73.).
Nadalje, dana 30. travnja 1996. godine na snagu je stupio Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 33/96., 96/01., 13/02., 112/05., 59/06., 55/08., 74/11. i 130/11.) kojeg je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 19. travnja 1996. i kojim prestaje važiti Zakon o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj. Od njegova donošenja do danas bilo je sedam izmjena i dopuna istog, od kojih su posljednje bile 2011. godine. Jedna od najznačajnijih izmjena toga Zakona bila je ona iz 2001. godine kojom je izmijenjen dan kada se kao blagdan obilježava Dan državnosti i to s dotadašnjeg datuma 30. svibnja na novi datum 25. lipnja. Isto tako, tim je izmjenama kao blagdan u Republici propisan Dan neovisnosti 8. listopada.
Prijedlog Zakona o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj člankom 1. propisuje sljedeće blagdane:
1. 1. siječnja – Nova godina
2. 6. siječnja – Bogojavljenje ili Sveta tri kralja
3. Uskrs i Uskrsni ponedjeljak
4. Tijelovo
5. 1. svibnja – Praznik rada
6. 30. svibnja – Dan državnosti
7. 22. lipnja – Dan antifašističke borbe
8. 5. kolovoza – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
9. 15. kolovoza – Velika Gospa
10. 1. studenoga – Svi sveti
11. 18. studenoga – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
12. 25. prosinca – Božić
13. 26. prosinca, prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan.
Slijedom navedene odredbe, u nastavku, osim opće poznatih vjerskih i svjetovnih blagdana, pojašnjavamo i razloge zbog kojih su pojedini datumi uvršteni u kategoriju svjetovnih blagdana u Republici Hrvatskoj.
Dan državnosti
Nakon prvih slobodnih demokratskih izbora održanih u travnju 1990. godine, dana 30. svibnja 1990. godine sastao se i konstituirao prvi demokratski izabrani višestranački Sabor. Za istaknuti je da je Hrvatski sabor Ustavom definiran kao najviše predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Hrvatskoj te je ujedno i utjelovljenje hrvatske državnosti. Taj dan jedan je od temeljnih prijelomnica u životu hrvatskoga naroda i hrvatske države. Za spomenuti je da se do 2001. godine obilježavao kao blagdan, a potom je Izmjenama i dopunama Zakona isti datum zadržan kao spomendan, i to kao Dan Hrvatskog sabora.
Dan antifašističke borbe
Hrvatski antifašisti pozivom na borbu protiv fašističke okupacije zemlje 22. lipnja 1941. u Brezovici kod Siska započeli su četverogodišnju borbu za narodnu slobodu i socijalna prava.
Dan pobjede domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Dana 5. kolovoza 1995. godine, Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja. Oslobađanjem Knina, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata.
Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
Prijedlogom Zakona uvodi se novi blagdan koji bi se obilježavao dana 18. prosinca. Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježavao bi se na dan kada je 1991. slomljena obrana herojskoga hrvatskoga grada Vukovara, dan kada je počinjen pokolj u Škabrnji i dan kada su svoje junaštvo iskazali branitelji Saborskoga, Slunja, Cetingrada te Rakovice. Odlukom Hrvatskog sabora od 29. listopada 1999. godine, 18. studenoga već se posebno obilježava i kao Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., međutim do danas isti zakonskom regulativom nije uvršten niti u blagdane niti u spomendane u Republici Hrvatskoj.
Nadalje, članak 2. Prijedloga Zakona propisuje spomendane u Republici Hrvatskoj:
1. 9. siječnja – Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske državeDan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države
Dana 9. siječnja 1919. godine u Čakovcu, održana je velika narodna skupština na kojoj je donešena Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od mađarske države i izražena želja za pripojenjem tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.
Dan međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja
Dana 15. siječnja 1992. godine sve države članice tadašnje Europske zajednice priznale su Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu. Istoga dana pridružile su im se i Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska. Također, 15. siječnja 1998. godine dovršen je proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Hrvatske. Mirna reintegracija izrazito je važno dostignuće koje je ujedno i značilo početak procesa povratka hrvatskih prognanika svojim domovima.
Dan osnivanja Narodne zaštite
Na Izvršnom odboru Središnjice HDZ-a 13. ožujka 1991. godine na inicijativu Milivoja Kujundžića predloženo je ustrojavanje Narodne zaštite. Cilj ustrojavanja je bio pružiti neoružani i ukupni otpor u Hrvatskoj te je bilo potrebno legalno organizirati Narodnu zaštitu na osnovi dobrovoljnosti i samoorganizacije građana. Narodna zaštita bila je tada zamišljena kao "međustranačka organizacija". Narodna zaštita trebala je, prema mišljenju Predsjednika Republike i njezinih osnivača, biti isključivo "oblik obrambenog neoružanog samoorganiziranja građana" te se u slučaju otvorene agresije trebala "neoružano suprotstaviti svim oblicima ugrožavanja slobode, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske". Dana 15. ožujka 1991. godine Međustranačko vijeće Republike Hrvatske na svojoj prvoj sjednici donijelo je zaključak o osnivanju Narodne zaštite.
Dan pogibije Zrinskog i Frankopana
Dana 30. travnja 1671. godine u Bečkom Novom Mjestu pogubljeni su vođe protuhabsburške urote Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan. Taj dan obilježava se kao simbol žrtve za slobodu i pravdu hrvatskoga naroda i hrvatske domovine uz geslo – "Navik on živi ki zgine pošteno".
Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom
Danom Europe obilježavao bi se 9. svibnja 1950., kada je francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman predstavio deklaraciju, kasnije po njemu nazvanu „Schumanovom deklaracijom”, a u kojoj je predložio stvaranje Europske zajednice za ugljen i čelik. Također, dana 9. svibnja 1945. kapitulacijom nacističke Njemačke završio je Drugi svjetski rat i pobijeđen je fašizam u Europi. Isti dan službeno obilježavaju i sve članice Europske unije.
Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost
Dana 15. svibnja 1945. godine, Hrvatska vojska i civili počeli su se povlačiti prema Britanskoj vojsci kod Bleiburga. Britanci su međutim odbili prihvatiti njihovu predaju te su ih predali Jugoslavenskoj armiji i gotovo su svi pobijeni.
Dan neovisnosti
Dana 25. lipnja 1991. godine tadašnji Sabor je, slijedom iskazane volje građana na referendumu od 19. svibnja 1991. godine na kojem se većina građana izjasnila za samostalnost i neovisnost, na zajedničkoj sjednici sva tri saborska Vijeća donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske kojom je utvrdio da tim činom Republika Hrvatska „pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ” te „pokreće postupak za međunarodno priznavanje” i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.
Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma
Naime, hrvatski narod imao je žrtve u sva tri totalitarna režima tako da se spomendan predlaže nazvati Europskim danom sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, sukladno Rezoluciji Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe.
Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu
Dana 30. kolovoza obilježava se Međunarodni dan nestalih osoba te s obzirom da se u Republici Hrvatskoj još uvijek traga za 1477 osoba nestalih tijekom Domovinskog rata i da za 403 osobe smrtno stradale osobe još nije poznato mjesto ukopa, što sveukupno čini 1880 neriješena slučaja iz Domovinskog rata.
Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom
Dana 25. i 26. rujna 1943. u Pazinu je zasjedao pokrajinski Narodnooslobodilački odbor za Istru, a kojom je prigodom donesena i potvrđena Odluka o pripajanju Istre, Rijeke, Zadra i otoka matici zemlji Hrvatskoj. Proglas pod nazivom „Istarski narode!“ poručuje da je Istra hrvatska zemlja i da će hrvatska ostati te označava kraj fašističke i talijanske vlasti na prostoru Istre, smjenu sustava i početak legalnog djelovanja nove izvršne narodne vlasti.
Dan Hrvatskoga sabora
Dana 8. listopada 1991. godine, Sabor Republike Hrvatske jednoglasno je donio Odluku o raskidu državno-pravnih veza Republike Hrvatske na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ, što je zapravo značilo provedbu Odluke od 25. lipnja 1991. godine.
Nadalje, u dane vjerskih blagdana pripadnici pojedinih vjeroispovijesti u Republici Hrvatskoj imaju pravo na neradni dan i to:
– kršćani koji slave blagdan Božića na dan 7. siječnja, toga dana
– kršćani koji slave blagdan Uskrsa prema julijanskom kalendaru, na dan Uskrsnog ponedjeljka
– pripadnici islamske vjeroispovijesti koji slave blagdane Ramazanski bajram i Kurbanbajram jedan dan prema svom izboru za svaki od tih blagdana
– pripadnici židovske vjeroispovijesti koji slave blagdane Jom kipur i Roš hašanu jedan dan prema svom izboru za svaki od tih blagdana (članak 3. Prijedloga Zakona).
Za zaključiti je kako je novim Zakonom došlo do bitne izmjene samo u odnosu na dosadašnje datume: 30. svibnja kojeg bi se, sukladno Zakonu koji se primjenjivao do 2001. godine, ponovno kao blagdan obilježavao Dan državnosti, dok bi se dosadašnji 25. lipnja (od 2001. godine Dan državnosti) obilježavao kao spomendan – Dan neovisnosti. Nadalje, dosadašnji blagdan Dan neovisnosti, koji se obilježavao 8. listopada, novim Zakonom postaje spomendanom – Dan Hrvatskoga sabora. Također, Republika Hrvatska dobiva i jedan novi blagdan - Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, koji bi se obilježavao 18. studenoga. U odnosu na spomendane, uz naprijed navedene izmjene, dodaje se jedan novi spomendan - Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom, koji bi se obilježavao 9. svibnja.
Novim Zakonom broj blagdana, a time i neradnih dana u Republici Hrvatskoj ostao bi nepromijenjen (13 dana), dok bi se povećao broj spomendana sa 8 na 11.
Stupanjem na snagu novog Zakona prestao bi se primjenjivati Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 33/96., 96/01.,13/02., 136/02., 112/05., 59/06., 55/08., 74/11. i 130/11.).
Mirta Brkić-Gverieri, dipl. iur.
