Novim zakonskim prijedlogom između ostaloga omogućit će se reguliranje privremenog boravka iz humanitarnih razloga za pripadnike hrvatskog naroda koji imaju strano državljanstvo, kao i privremenog boravka za državljane trećih zemalja koji obavljaju poslove za strane poslodavce putem telekomunikacijskih tehnologija, uvesti novi model reguliranja zapošljavanja stranaca, odnosno u postupku podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad prilagat će se pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, s obzirom na to da Vlada Republike Hrvatske više neće propisivati godišnju kvotu dozvola za zapošljavanje stranaca. Novi Zakon o strancima stupit će na snagu 1. siječnja 2021. god., te će u nastavku teksta naglasak biti stavljen na najznačajnije promjene, kao i određene zakonske anomalije koje bi trebalo doraditi prije stupanja na snagu novih zakonskih pravila.
Uvest će se novi institut dugotrajna viza (viza D) koja predstavlja odobrenje za boravak na području RH do 30 dana, ako je državljaninu treće zemlje odobren privremeni boravak u sljedeće svrhe: spajanja obitelji, srednjoškolskog obrazovanja, studiranja, istraživanja, humanitarnih razloga, životnog partnerstva, rada, rada upućenih radnika, boravka osobe s dugotrajnim boravištem u drugoj državi članici EGP-a, boravka digitalnih nomada…, odnosno izdana dozvola za boravak i rad i ako mu je za ulazak u RH potrebna kratkotrajna viza.
Naime, dugotrajna viza izdavat će se državljaninu treće zemlje za jedan ili više ulazaka, s tim da početak valjanosti dugotrajne vize ne može biti raniji od početka roka valjanosti odobrenog privremenog boravka, odnosno izdane dozvole za boravak i rad u RH. Rok valjanosti vize neće moći biti dulji od šest mjeseci. Dugotrajna viza unosi se u valjanu putnu ispravu u obliku naljepnice, odnosno u rubriku vrsta vize upisuje se slovo D. Izdavat će je diplomatska misija, odnosno konzularni ured RH na temelju suglasnosti Ministarstva nadležnog za vanjske poslove, a koje će prije davanja suglasnosti biti dužno zatražiti mišljenje Ministarstva unutarnjih poslova i Sigurnosno-obavještajne agencije.
Određuje se novi model zapošljavanja državljana trećih zemalja, sukladno kojemu će se dozvola za boravak i rad moći izdati na temelju testa tržišta rada i mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (u nastavku teksta: Zavod). Test tržišta rada obuhvaćati će provjeru stanja u evidenciji nezaposlenih osoba i postupak posredovanja u cilju zapošljavanja radnika s nacionalnog tržišta rada.
Na temelju stanja na nacionalnom, regionalnom i lokalnom tržištu rada u pogledu broja i strukture nezaposlenih osoba, te potreba pojedinih gospodarskih djelatnosti, Upravno vijeće Zavoda donijet će odluku o zanimanjima za koje poslodavac nije dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada. Procjena stanja i potreba utvrđivat će se na temelju kriterija koji se odnose na:
1. zanimanja koja nedostaju na nacionalnom, regionalnom i lokalnom tržištu rada, a ne mogu se nadomjestiti migracijama u zemlji
2. provedbu strateških i investicijskih projekata i
3. druge okolnosti važne za gospodarski rast i održivi razvoj.
Također, neće biti potrebno provoditi test tržišta rada niti za sezonska zanimanja u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu do 90 dana tijekom kalendarske godine ili ako se radi o produljenju dozvole za boravak i rad za istog poslodavca i istog državljanina treće zemlje.
Ministarstvo unutarnjih poslova moći će na zahtjev poslodavca ili državljanina treće zemlje izdati dozvolu za boravak i rad bez provedbe tržišta rada i bez mišljenja Zavoda i to na primjer: visokokvalificiranom državljaninu treće zemlje koji ispunjavaju uvjete za izdavanje EU plave karte, profesionalnim športašima ili športskim djelatnicima, znanstvenim istraživačima koji se zapošljavaju na znanstvena, znanstveno – nastavna ili druga istraživačka radna mjesta u znanstvenim pravnim osobama, državljaninu treće zemlje koji dolazi radi provođenja strateških investicijskih projekata ili je nositelj poticajnih mjera sukladno propisima o poticanju ulaganja…
Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje, odnosno produljenje dozvole za boravak i rad u nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji poslodavac će biti dužan kod područne službe, odnosno ureda Zavoda zatražiti provedbu testa tržišta rada. O rezultatu testa tržišta rada, područna služba, odnosno ured Zavoda obavijestit će poslodavca najkasnije u roku od 15 dana od dana traženja poslodavca. U slučaju da test tržišta rada pokaže da u evidenciji nezaposlenih osoba nema raspoloživih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca za zapošljavanje ili se oni ne mogu ispuniti migracijama nezaposlenih osoba u zemlji, tada će poslodavac moći zatražiti dozvolu za boravak i rad, u roku od 180 dana od dana zaprimanja obavijesti o rezultatu testa tržišta rada.
Hrvatski zavod za zapošljavanje izdat će pozitivno mišljenje poslodavcu ako obavlja registriranu djelatnost u RH, te dokaže ispunjavanje propisanih zakonskih uvjeta, između ostaloga, da ima podmirene obveze po osnovi javnih davanja, da u zadnjih šest mjeseci ima zaposlenog najmanje jednog radnika RH, odnosno državljanina države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije, da nije pravomoćno osuđen zbog počinjenja kaznenog djela neisplate plaće, odnosno nije pravomoćno osuđen za najteže prekršaje ili kaznena djela iz područja radnih odnosa, te ispunjavanje drugih uvjeta (dostavi ugovor o radu, odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, dokaže ispunjavanje zahtjeva traženih u testu tržišta rada, dokaže da se protiv njega ne vodi kazneni postupak zbog neisplate plaće, te da u evidenciji nezaposlenih osoba nema raspoloživih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavca za zapošljavanje, rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije ako se radi o zapošljavanju državljanina treće zemlje koji će obavljati reguliranu profesiju prema popisu reguliranih profesija u RH). Broj zaposlenih radnika državljana RH, odnosno državljana država članica Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije kod poslodavca ne smije biti manji od 1/4 ukupno zaposlenih.
U praksi bi to značilo ako se utvrdi da u RH na tržištu rada nema raspoloživih nezaposlenih osoba koje ispunjavanju zahtjeve poslodavaca, tada će poslodavci trebati podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad Ministarstvu unutarnjih poslova odnosno policijskim upravama/postajama, koje će potom po službenoj dužnosti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zatražiti mišljenje za zapošljavanjem pojedinog stranog radnika kod poslodavca. U slučaju davanja pozitivnog mišljenja, državljaninu treće zemlje odobriti će se dozvola za boravak i rad.
Radi novog načina zapošljavanja povećati će se i povezanost državnih tijela/institucija, odnosno policijske uprave/postaje, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Porezne uprave, Zavoda za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, kao i drugih inspekcijskih tijela s svrhom učinkovitije provedbe kontrole i zaštite radnika i njihovih prava.
S obzirom na to da će se ukinuti godišnja kvota dozvola za zapošljavanje stranaca, te će se omogućiti zapošljavanje temeljem provođenja testa tržišta rada, a u određenim slučajevima i bez provedbe testa (prema listi deficitarnih zanimanja temeljem odluke Upravnog vijeća Zavoda), radi zaštite domaćih radnika na nacionalnom tržištu rada, te potpune primjene novog modela zapošljavanja na pravedan način trebalo bi se za sva zanimanja provoditi test tržišta rada uključujući i sezonske poslove u poljoprivredi. I dosada se sezonsko zapošljavanje odabralo temeljem uvoznih kvota, te bi takva praksa trebala ostati i dalje. Iznimka bi trebala biti samo za one sezonske poslove u kojima bi zbog nedostatka domaće radne snage došlo do ugrožavanja tih poslova npr. propadanja plodova, a što je posebice izraženo u sezoni voća i povrća, te je stoga zbog hitnosti obavljanja posla nužno angažirati strane radnike.
Prevelikim „uvozom“stranih radnika dovodi se u opasnost snižavanje cijene rada u RH koja je ionako na veoma niskim granama, a ujedno se tako i dodatno potiče odlazak mladog radno sposobnog stanovništvo na rad u druge države članice EU-a, čime se i indirektno dugoročno ugrožava stabilnost i održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava, a u konačnici i demografskog sustava. Tako će se poslodavcima omogućiti iskorištavanje jeftine radne snage, a što je posebice izraženo u ugostiteljstvu i turizmu, čega smo svjedoci posljednjih nekoliko godina (neplaćeni prekovremeni radi, nehumani radni uvjeti, šikaniranje…). Također, potrebno bi bilo provoditi mjere osposobljavanja i prekvalifikacije za domaće radnike kako bi mogli pravovremeno odgovoriti na potrebe tržišta rada, te se tako omogućilo zapošljavanje u onim zanimanjima koja nedostaju poslodavcima. Prije svega cilj bi trebao biti u trenutnim ekonomskim okolnostima, porastu nezaposlenih posebice mladih omogućiti uvjete domicilnom stanovništvu za zasnivanje radnog odnosa na nacionalnom tržištu rada, a tek onda i državljanima trećih zemalja. Preliberalizirani sustav zasigurno će imati negativne učinke na ionako krhko gospodarsko i demografsko stanje u državi.
Omogućit će se povoljnije stjecanje stalnog boravka za članove obitelji ili životne partnere hrvatskog državljanina na način da neće trebati ispunjavati uvjet od pet godina zakonitog boravka, nego samo četiri godine, te dokazivati sredstva za uzdržavanje niti polagati ispit iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma. Isto tako, i povoljnije stjecanje stalnog boravka za pripadnike hrvatskog naroda na način da više neće trebati ispunjavati uvjet od pet godina zakonitog boravka, već samo tri godine, te dokazivati sredstva za uzdržavanje niti polagati ispit iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma.
U konačnici, omogućit će se i povoljnije stjecanje stalnog boravka za maloljetno dijete koje do dana podnošenja zahtjeva za stalni boravak ima neprekidno tri godine odobren privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji, a jedan od roditelja ima odobren stalni boravak ili dugotrajno boravište.
Posebno treba istaknuti i reguliranje rada „digitalnih nomada“. Digitalni nomadi zauzimaju sve značajnije mjesto na tržištu rada u Europskoj Uniji, te je sukladno tome i RH prepoznala njihov značaj za razvoj gospodarstva i turizma, i u tu svrhu prilagodila zakonodavni okvir za omogućavanje njihovog rada. Neke od država članice EU-a koje su regulirale rad digitalnih nomada su Njemačka, Portugal, Estonija, Češka…
S obzirom na to da digitalni nomadi ostaju raditi na nekoj destinaciji i duže od vremena koje je predviđeno turističkom vizom (90 dana), potrebno im je za zakonito reguliranje njihovog rada na određenoj destinaciji izdavati vize, tkz. digitalne nomadske vize. Na taj način dužim boravkom indirektno u turističkim destinacijama produžuju i turističku sezonu koja traje najduže šest mjeseci, a u Hrvatskoj je ta sezonalnost još i kraća.
Naime, rad digitalnih nomada nije vezan niti za klasično radno mjesto ured niti za jedno mjesto, odnosno državu, nego svoj rad mogu obavljati iz različitih država, pri čemu se koriste alatima moderne tehnologije, odnosno dovoljno im je prijenosno računalo i pristup internetskoj vezi. Putujući svijetom ujedno zarađuju i financijska sredstva, a putovanja često uključuju i egzotične destinacije. Republika Hrvatska može biti posebno atraktivna digitalnim nomadima jer raspolaže dobrim geografskim položajem, prirodnim ljepotama, autohtonim specijalitetima, morskom obalom, povoljnim životnim troškovima, te brojnim drugim benefitima koje bi ih mogle privući za duži boravak i rad.
Prema hrvatskom zakonodavstvu, odnosno prijedlogu novog Zakona o strancima, digitalnim nomadom smatrat će se državljanin treće zemlje koji je zaposlen ili obavlja poslove putem telekomunikacijske tehnologije za tvrtku ili vlastitu tvrtku koje nisu registrirane u RH, te ne obavlja poslove ili pruža usluge poslodavcima na području RH (npr. IT stručnjaci, novinari, pisci, dizajneri i brojni drugi kreativci…). Sukladno tome, državljanima trećih zemalja koji namjeravaju boraviti ili borave u RH u svrhu digitalnih nomada odobrit će se privremeni boravak i to u trajanju do godine dana.
O zahtjevu za odobrenje privremenog boravka odlučuje Ministarstvo, putem policijske uprave, odnosno policijske postaje prema mjestu boravišta odnosno namjeravanog boravka državljanina treće zemlje.
Državljaninu treće zemlje odobrit će se privremeni boravak u slučaju ispunjavanja sljedećih uvjeta:
S poreznog aspekta rad digitalnih nomada ne bi trebao podlijegati oporezivanju, odnosno plaćanju poreza na dohodak. Za vrijeme svojeg boravka u RH najčešće u objektima visoke kategorizacije, kao i konzumiranjem različitih usluga (zbog visoke platežne sposobnosti) zapravo plaćaju PDV, te samim time indirektno sudjeluju u punjenju državnog proračuna, a ujedno promoviraju RH kao kvalitetnu turističku destinaciju i tako daju dodatni zamah razvoju hrvatskog turizma i prepoznatljivosti RH na turističkoj karti svijeta. Uzimajući u obzir činjenicu da digitalni nomadi raspolaže s visokom kupovnom moći te da stoga na destinaciji potroše velika financijska sredstva tijekom svojeg boravka, njihov doprinos gospodarstvu određene države nije nimalo zanemariv, te je stoga zakonsko reguliranje digitalnih nomada u RH pozitivan korak naprijed u strategiji razvoja nacionalnog gospodarstva. Ali osim financijskog aspekta ne treba se zaboraviti niti njihov doprinos lokalnoj zajednici donošenjem novih vrijednosti i stila života. U svakom slučaju potrebno je uskladiti cjelokupni zakonodavni okvir kako se ne bi dogodilo da radi birokratiziranosti i neusklađenih propisa posebno onih poreznih se onemogući digitalne nomade za boravak u RH.
Bernard Iljazović
