Govorom mržnje općenito se smatraju svi oblici usmenog ili pisanog javnog izražavanja koji šire, potiču, opravdavaju ili pozivaju na mržnju prema određenoj skupini ili njenim pripadnicima, a u cilju stvaranja netrpeljivosti, diskriminacije, razdora ili poticanja na nasilje. Člankom 39. Ustava Republike Hrvatske propisano je da je zabranjeno svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.
S pojavom interneta kao svjetske komunikacijske mreže omogućeno nam je pregršt kanala za komunikaciju putem računalnog sustava. Zbog sve veće zastupljenosti društvenih mreža povećava se broj različitih vrsta komentara i objava u kojima ljudi iskazuju svoje stavove i ideje, bilo oni pozitivni ili negativni. Međutim, često znamo vidjeti i komentare kod kojih se u izražavanju negativnih stavova izražava govor mržnje ili se potiče na nasilje prema određenim skupinama ljudi.
U članku ćemo prikazati nekoliko sudskih odluka u kojima su donesene kazne za javno poticanje na nasilje i mržnju na društvenim mrežama prema članku 325. stavku 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19.). Navedenim stavkom je propisano da onaj „tko putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način javno potiče ili javnosti učini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, jezika, podrijetla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine“.
Primjer 1.
Putem svog profila na društvenoj mreži „Facebook“ optuženik je otišao na stranicu korisnika Z.P. na istoj društvenoj mreži i ostavio javni komentar vezan uz raniji događaj koji se odnosio na nasilje prema osobama homoseksualne orijentacije od strane drugih osoba. U nakani iskazivanja netrepeljivosti objavio je kako mu je žao što posljedice napada nisu bile veće i što nisu „fasovali“ svi od reda.
Utvrđeno je da je putem računalnog sustava i mreže javno poticao na nasilje i mržnju prema skupini ljudi zbog njihova spolnog opredjeljenja te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju šest mjeseci uz uvjetnu osudu kojom se određuje da se kazna zatvora neće izvršiti ukoliko optuženik u vremenu provjeravanja u trajanju jedne godine ne počini novo kazneno djelo. U olakotne okolnosti mu je uzeto to što se nakon počinjenja djela ispričao žrtvi zbog objavljenog komentara te izrazio kajanje zbog objave istoga i posljedica koje je prouzročio (Općinski sud u Novom Zagrebu, poslovni broj: K-397/20-9 od 27. siječnja 2021.).
Primjer 2.
Okrivljenik je komentirajući članak o prometnoj nesreći s jednog Internet portala javno na svom „Facebook“ profilu poticao na nasilje i mržnju prema djeci policijskih službenika i policijskim službenicima te je, između ostalog, naveo:
„…sve ih treba pokopati ka zečeve i njih i roditelje i to javno za primjer ostalima, a te pase pandure čija dica to najviše rade e njih posebno", te je ispod napisanog teksta objavio poveznicu u kojoj je vozač sin od policijskog službenika u prometnoj nesreći usmrtio drugu osobu, pozivajući time druge na mržnju i nasilje prema djeci policijskih službenika i policijskim službenicima, dakle, putem računalnog sustava i računalne mreže javno potaknuo na nasilje i mržnju usmjerenu prema skupini ljudi…"
Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci uz uvjetnu osudu kojom se izvršenje kazne zatvora odgađa za vrijeme od jedne godine te se ista neće izvršiti ako okrivljenik u tom roku ne počini novo kazneno djelo (Općinski sud u Zadru, poslovni broj: K-43/20 od 17. rujna 2020.).
Primjer 3.
Sljedeći okrivljenik je komentirajući javno na svom „Facebook“ profilu, a u cilju izražavanja netrepeljivosti prema pripadnicima srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj izrazio želju da se iste prinudi da napuste svoje prebivalište te objavio fotografiju kolone ljudi preuzetu s „YouTube“ kanala na kojoj su snimljeni državljani Republike Hrvatske srpske nacionalnosti kako tijekom vojne akcije napuštaju područje Republike Hrvatske.
Utvrđeno je da je nazivajući pogrdnim imenima pripadnike nacionalne manjine putem računalnog sustava i mreže javno poticao i javnosti učinio dostupnim slike i druge materijale kojima se poziva na nasilje i mržnju usmjerenu prema skupini ljudi zbog njihove vjerske i nacionalne pripadnosti. Osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci te mu je izrečena uvjetna osuda prema kojoj se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenik u roku kušnje od četiri godine ne počini kakvo novo kazneno djelo (Općinski sud u Zadru, poslovni broj K-568/17 od 31. srpnja 2020.).
Primjer 4.
Još jedan okrivljenik je komentirajući na svom profilu putem društvene mreže „Facebook“ javno objavio poruke kojima je, uz poticanje na nasilje prema pripadnicima hrvatske nacionalnosti, izvrgao grubom omalovažavanju i Republiku Hrvatsku, njezinu zastavu i grb. Okrivljenik je, između ostalog, objavio poruke sljedećih sadržaja: "Ovo je pjesma…. sve Hrvate treba klati" i "Hrvatska ne postoji samo Bosna…." te poruke sadržaja "… gdje ste vi vidjeli Hrvatsku zastavu kod mene na facebooku da vam svaki grb j* prijavite me policiji mater vam hrvatsku j*…."
Osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci te mu je izrečena uvjetna osuda kojom se određuje da jedinstvena kazna zatvora na koju je osuđen neće biti izvršena ako okrivljenik u vremenu provjeravanja od tri godine ne počini novo kazneno djelo (Županijski sud u Slavonskom Brodu, poslovni broj: K-2/2020-17 od 9. listopada 2020.).
Primjer 5.
U još jednom slučaju iskazivanja netrepeljivosti prema osobama drugačije etničke pripadnosti, počinitelj je na svom „Instagram“ profilu objavio poruku sadržaja: „Pola 9 glavni, imigranti se rjesavaju kod oce nek dode“, a potom i poruku: „Prebacujemo za sutra, dolazi vise ljudi, od 9 navecer se okupljamo, kip kod glavnog, bez bjezanja, i svi furajte nozeve“. Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci te mu je izrečena uvjetna osuda kojom se određuje da izrečena kazna zatvora neće biti izvršena ukoliko optuženi u roku od dvije godine ne počini novo kazneno djelo (Općinski kazneni sud u Zagrebu, poslovni broj: K-181/20-2 od 30. siječnja 2020.).
Kao što vidimo iz priloženog svrha govora mržnje je ponižavanje, diskriminiranje, zastrašivanje, ušutkavanje ili napad prema određenoj ciljanoj skupini i njenim pripadnicima te ne uživa zaštitu koju ima pravo slobode izražavanja. Dapače, neki oblici govora mržnje mogu predstavljati kazneno djelo.
Zakon o elektroničkim medijima
Spomenut ćemo i da je u najavi donošenje novog Zakona o elektroničkim medijima kojim se planira uvesti odgovornost nakladnika za komentare čitatelja, posebice onih kojima se širi govor mržnje. Time bi se bolje uredila zakonska regulativa koja se odnosi na medije i uredničku odgovornost.
Trenutno važeći Zakon o elektroničkim medijima ("Narodne novine" br. 153/09., 84/11., 94/13., 136/13.) navodi u članku 12. stavku 2. da u “u audio i/ili audiovizualnim medijskim uslugama nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovinskog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije, te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima.” U članku 16. stavku 4. istoga zakona određeno je, između ostalog, da audiovizualne komercijalne komunikacije ne smiju dovoditi u pitanje poštovanje ljudskog dostojanstva, uključivati ili promicati bilo kakvu diskriminaciju na temelju spola, rase, etničkog podrijetla, nacionalnosti, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, dobi ili spolne orijentacije te poticati ponašanje koje je štetno za zdravlje ili sigurnost.
Poseban zakon
S obzirom da društvene mreže nisu definirane kao medij, trenutno ne ulaze u naše medijske zakone. Odgovornost društvenih mreža određena je samoregulirajućim aktima vodećih internetskih platformi. U Planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa za treće tromjesečje 2019. godine bio je najavljivan i poseban zakon o sprječavanju govora mržnje, odnosno sprječavanju neželjenog ponašanja na društvenim mrežama, no trenutno nema novosti o razvoju te ideje. Sprječavanje govora mržnje na društvenim mrežama i općenito u društvu najviše će se ostvariti kroz educiranje, poticanje otvorene i tolerantne rasprave, poštivanje prava na drugačiji izbor i mišljenje te poticanje medijske pismenosti.
Marina Turković
*Vulgarne i neprimjerene dijelove kod citiranja sudskih odluka smo cenzurirali
