Novine koje donosi prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu u sustavu eSpis

Razvoj eSpisa

ESpis je skupni naziv za informatički sustav koji omogućava upravljanje i rad na sudskim predmetima. Projekt je od samog početka zamišljen kao alat koji će dugoročno doprinijeti reformi hrvatskog pravosuđa kroz povećanje učinkovitosti i transparentnosti pravosudnog sustava. Sustav za upravljanje sudskim predmetima omogućava trenutan uvid sudovima, ali i javnosti, u sudske predmete pritom uvažavajući zaštitu osobnih podataka svih sudionika. Omogućava se bolje upravljanje sudskim postupkom, brža razmjena podataka među sudovima i drugim tijelima javne uprave, kao i optimizacija troškova.

Primjenom algoritma za automatsku dodjelu predmeta sucima, eSpis je također sredstvo koje od samog početka usmjereno ka ostvarivanju antikorupcijskog učinka te povećanje povjerenja građana u hrvatsko pravosuđe.

Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske 2014. godine uspješno je završilo uvođenje sustava za praćenje sudskih predmeta (eSpis) na tada preostala 33 općinska suda u Republici Hrvatskoj, čime je bilo završilo postepeno uvođenje eSpis sustava na sve trgovačke, županijske i 65 općinskih sudova u RH. Uvođenje sustava na hrvatske sudove započelo je u studenom 2008. godine u sklopu PHARE 2006 programa¹, a dovršeno je projektom vrijednim 519.989,00 eura kojeg je s 85% sredstava sufinancirala Europska unija u sklopu IPA 2009 programa.²

Informatički sustav pod nazivom eSpis prvi puta je u hrvatsko pravosuđe uveden još 2009. godine donošenjem tadašnjeg Sudskog poslovnika. Taj sustav u početku su koristili samo neki sudovi, a prvenstveno je bio namijenjen nasumičnoj dodjeli predmeta u rad sucima. Razvojem sustava on je prešao okvire nasumične dodjele spisa te je 2015. godine izdvojen u poseban pravilnik koji regulira način rada sustava.

Potreba za nasumičnom dodjelom predmeta u rad javila se uslijed pregovora koji su se vodili oko hrvatskog pristupanja Europskoj uniji i uvođenja što transparentnijeg rada sudaca.

U sklopu projekta u 2014. godini, osim uvođenja eSpisa na 33 preostala suda, izrađena je i u rad puštena web usluga e-Predmet (http://e-predmet.pravosudje.hr), koja omogućava besplatan i javni pristup osnovnim podacima o sudskim predmetima svim strankama, punomoćnicima i drugim zainteresiranim osobama koje sudjeluju u sudskim postupcima.

Pretragom po sudu i poslovnom broju predmeta, posjetitelju se omogućuje informiranje o tijeku i dinamici rješavanja predmeta u redovnom postupku i postupku po pravnom lijeku. Budući da sustav podatke o predmetima osvježava jednom dnevno, strankama se omogućuje gotovo trenutni uvid u status svog predmeta, a sudovi se time rasterećuju takvih upita te se njihovo vrijeme u većoj mjeri može posvetiti učinkovitijem rješavanju predmeta.

Kako se sustav razvijao, od informatičkog sustava za nasumičnu dodjelu predmeta do danas je evoluirao u sustav koji ima za posljedicu nastanak web servisa e-oglasna ploča i e-predmet preko kojih svaka stranka u stvarnom vremenu može saznati stanje predmeta koji se vodi pred nadležnim sudom.

Razvoj sustava očito je imao određene pozitivne učinke na informatički sustav sudskog registra koji je danas, na osnovi podataka koji se unose u informatički sustav eSpis, u bitnome unaprijeđen.

Projekt razvijanja i provedbe sustava eSpis (prethodnog naziva ICMS) započeo je još 2001. pri Ministarstvu pravosuđa. Cilj mu je bio da se sustav eSpis (elektronički spis) uvede na sudove. Prvi sud na koji je uveden bio je Općinski sud u Puli 2007. (tzv. „pilot sud“).

Kao što smo ranije spomenuli, slijedi daljnji razvoj sustava i to u sklopu PHARE programa 2006. godine, u cilju da se od 2009. do zaključno 2010. eSpis uvede na 60 sudova, što je predstavljalo prvu fazu uvođenja sustava eSpisa na sudove.

Novi Sudski poslovnik počeo se primjenjivati od 31. prosinca 2009., kojim je propisana obvezatna upotreba eSpisa. Time su svi sudovi bili obvezatni u svom unutarnjem poslovanju raditi u sustavu eSpis, odnosno primjenjivati sustav eSpis.

Navedeno je značilo da je bilo potrebno pristupiti i daljnjim radnjama i analizama sustava eSpis, a sve radi potpune prilagodbe sudova za rad u njemu, odnosno što je više moguće za rad s elektroničkim spisom. Konkretno se pristupilo prilagodbi sustava na način da su se usklađivale funkcionalnosti s pojedinim procesnim zakonima, uzimajući u obzir pojedine vrste sporova (npr. parnični postupak, kazneni postupak, ovršni postupak) i pojedine funkcionalnosti, koje je bilo nužno uvesti cijeneći i posebne odredbe materijalnog propisa koji je definirao određene posebnosti za pojedini postupak (parnični ili kazneni), a koje funkcionalnosti, primjerice u prvim etapama rada u sustavu eSpis nisu bile definirane.

Ciljevi i značajke sustava eSpis

Riječi digitalizacija i informatizacija u kontekstu pravosudnog sustava građanima vrlo malo znače, međutim, one označavaju procese koji polako preuzimaju primat u komunikaciji građana s pravosudnim tijelima jer istovremeno omogućavajući lakšu i bržu kontrolu rada pravosuđa, osiguravaju transparentnost i konstantno potiču rast efikasnosti cijelog sustava.

Aplikativni sustav eSpis je povezan s nekoliko registara i drugih informacijskih sustava:
1. sustavom Sudskog registra,
2. Zajedničkim informacijskim sustavom zemljišnih knjiga i katastra (ZIS),
3. sustavom Evidencije o osobnim identifikacijskim brojevima,
4. sustavom Jedinstvenog registra osoba,
5. e-Oglasnom pločom sudova,
6. kaznenom evidencijom,
7. prekršajnom evidencijom,
8. sustavom državnog odvjetništva Case Tracking System,
9. sustavom Ministarstva unutarnjih poslova,
10. sustavom Državnog zavoda za statistiku,
11. sustavom SupraNova,
12. sustavom e-Građani,
13. sustavom e-Komunikacija,
14. sustavom Financijske agencije.

Sustav eSpis može se povezati i s ostalim sustavima za koje se to ocijeni potrebnim.

Sustav CTS je jedinstveni sustav upravljanja predmetima državnog odvjetništva kojeg koriste sva općinska i županijska državna odvjetništva, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK).

Sustav sudske prakse SupraNova je aplikacijski sustav namijenjen za korištenje u svim redovnim i specijaliziranim sudovima te u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. U sustav se unose konačne odluke svih navedenih sudova. Građanima je dostupan pretraživač odluka preko Internet stranice Sudska praksa te je omogućen pristup tekstovima odluka prema određenim poslovnim pravilima.

ZPIS sustav je jedinstveni aplikativni sustav za zatvorski i probacijski sustav koji omogućava jednoobrazno postupanje, centralno izvješćivanje, uspostavljanje elektroničke komunikacija s OIB čvorom, s informacijskim sustavom Ministarstva unutarnjih poslova te kaznenom evidencijom i prekršajnom evidencijom za sva kaznena tijela i probacijske urede.

Osim procesa digitalizacije koji općenito označava elektroničke procese, procesi informatizacije pravosuđa osigurali su tehničke uvjete bez kojih procesi digitalizacije ne bi bili mogući u vidu nabave 3.500 računala, 600 prijenosnih računala i 200 skenera te konsolidacije mrežne i serverske infrastrukture.

U svrhu uvođenja novih aplikativnih sustava te sve češće primjene korištenja video sustava povećane su i brzine linkova po lokacijama pravosudnih i kaznenih tijela te je omogućena veća mrežna propusnost prema svim lokacijama pravosudnih sustava. Uvođenjem naprednog video sustava omogućene su rasprave na daljinu između svih kaznenih tijela, Vrhovnog suda i županijskih sudova, a sigurnost informacijskog sustava pravosuđa podignuta je na višu razinu uvođenjem komponenti koje služe za detektiranje i suzbijanje sofisticiranih malicioznih prijetnji.

Kao jedan od ciljeva uvođenja sustava eSpis na sudove bilo je ne samo brže, bolje i modernije pravosuđe, odnosno ubrzanje rada sudova, već i omogućavanje razmjene podataka s drugim informacijskim sustavima, odnosno razmjena podataka između sudova i drugih državnih institucija, kao i razmjena podataka između sudova te sudova i državnih odvjetništava, odnosno Hrvatske odvjetničke komore (npr. Pristup evidenciji o osobnim identifikacijskim brojevima, pristup kaznenoj evidenciji, sudski registar, e-oglasne ploče sudova). Uvođenje sustava eSpis na sudove omogućilo je i da se statistički i analitički podatci svih sudova pohranjuju i obrađuju na jednom mjestu (središnje mjesto) u Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske, da se obrađuju jednako te da se upravljačka izvješća jednako primjenjuju na svim sudovima.

Navedeno je značilo da je već pri uvođenju sustava eSpis na sudove u prvoj etapi omogućeno praćenje rada na svim predmetima kroz upisnik radnji, praćenje kretanja spisa na sudu i izvan suda, praćenje troškova pristojbi i troškova vještačenja, praćenje stečajnih postupaka, upotreba barkod tehnologije i upotreba predložaka standardiziranih odluka i dopisa i automatizacija standardiziranih internih naredbi sudova te omogućavanje sinergije sustava eSpis i sustava SupraNova, odnosno cjelovitoga sustava sudske prakse. Posebno je važna značajka sustava eSpis automatska i nasumična dodjela predmeta. Ta je funkcionalnost iznimno važna jer je europski standard osiguravanje nepristranosti i neovisnosti rada sudova, odnosno suđenja. Navedeno dovodi do potpune transparentnosti i objektivnosti pri dodjeli predmeta u rad sucima, pritom uvažavajući i funkcionalnost težinskih čimbenika, odnosno vrednovanja svake vrste predmeta koji se dodjeljuje konkretnom sucu.

Automatska dodjela predmeta obuhvaća automatsku nasumičnu dodjelu i automatsku kružnu dodjelu.

Automatska nasumična dodjela je dodjela predmeta u rad rješavateljima prema specijalizacijama određenim godišnjim rasporedom poslova, oslobođenjima propisanim Okvirnim mjerilima za rad sudaca, utvrđenim godišnjim rasporedom poslova, definiranom težinom pojedine vrste predmeta utvrđenom šifrarnikom, zonom rješavanja pojedine vrste predmeta i lokacijom predmeta. Automatska nasumična dodjela ovisi o opterećenju rješavatelja i korektivnim faktorima (oslobođenje i/ili broj radnih dana), te ovisi o opsegu riješenih predmeta. Broj dodijeljenih predmeta tijekom godine ovisi o definiranoj težini dodijeljenog predmeta i korektivnom faktoru.

Automatska kružna dodjela je dodjela predmeta u rad rješavateljima prema kojoj svaki rješavatelj, koji ulazi u izbor za takvu dodjelu unutar pojedine vrste predmeta, dobiva nasumično po jedan predmet u rad. Nakon što svi rješavatelji, koji sudjeluju u nasumičnoj dodjeli za pojedinu vrstu predmeta, dobiju po jedan predmet u rad, postupak dodjele se ponavlja. Automatska kružna dodjela ne ovisi o opterećenju rješavatelja, korektivnim faktorima (oslobođenje i/ili broj radnih dana) niti o opsegu riješenih predmeta. Ravnomjernost se ostvaruje u okviru pojedine vrste predmeta i broja predmeta u radu. Automatska kružna dodjela primjenjuje se za predmete u kojima je nužna potpuna ravnomjernost dodjele ili hitnost postupanja.

U odnosu na 2020. godinu sustav eSpis primjenjivao se na 49 sudova, a bilo je nužno za uzeti u obzir i daljnju racionalizaciju pravosudne mreže te spajanje ostalih sudova, odnosno eSpis je tada bio u primjeni na županijskim i općinskim sudovima, Visokom trgovačkom sudu i trgovačkim sudovima te i na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, dok je uvođenje eSpisa na upravne sudove i Visoki upravni sud tada bilo planirano najkasnije do rujna 2021. godine.

Ipak, ovaj segment sudbene vlasti 28. lipnja 2021. prešao je u sustav eSpis. Spomenut ćemo i da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" br. 110/21.) četvrto je noveliranje toga Zakona od njegova stupanja na snagu. Najnovije izmjene i dopune pretežito su tehničko-postupovne naravi, i usmjerene prema intenzivnijem korištenju informacijsko-komunikacijske tehnologije u upravnom sporu. U izmjene i dopune tog Zakona se između ostalog išlo i radi ostvarivanja veće razine korištenja IKT-a u upravnom sporu. Osim moguće (ne i obvezne) uporabe IKT-a glede rasprave i dokazivanja, riječ je ponajprije o procesnopravnim pretpostavkama da upravni sudovi, nakon ulaska u eSpis, uđu i u sustav e-komunikacije.

Dakle, korisnici sustava eSpis su suci, sudski službenici, kao i sudovi te Ministarstvo pravosuđa. Svrha i cilj uvođenja sustava eSpis je unaprjeđenje postojećih te uvođenje novih funkcionalnosti za sudove, daljnje povezivanje eSpisa s drugim informacijskim sustavima, nadogradnja postojećih „usluga“ za javnost te prijenos eSpis sustava na novu infrastrukturu, kao i njegova tehnološka modernizacija, a sve u cilju daljnje modernizacije sudova i pravosuđa, ostvarivanja maksimalne transparentnosti kao i povećanja učinkovitosti rada sudova te bolje iskoristivosti kadrovskih i organizacijskih potencijala na sudovima, s vjerojatno konačnim ciljem uvođenja u potpunosti elektroničkog spisa.

Osobe ovlaštene za pristup sustavu eSpis su:
1. administrator središnjeg sustava eSpis,
2. ovlašteni stručnjak,
3. administrator sustava eSpis u sudu,
4. korisnik sustava eSpis,
5. službena osoba ovlaštena za uvid u podatke sustava eSpis određenog suda,
6. službena osoba ovlaštena za uvid u podatke sustava eSpis,
7. vanjski korisnik sustava eSpis.

Korisnik sustava eSpis je osoba ovlaštena za unos podataka i upravljanje predmetima u okviru dodijeljene uloge i ovlaštenja. Korisniku sustava eSpis moraju biti osigurani uvjeti za neometan rad u sustavu eSpis. U okviru svojih nadležnosti i radnji koje obavljaju pomoću sustava eSpis, korisnici sustava eSpis su:
− predsjednik suda i sudski službenik u uredu predsjednika,
− sudac, sudski savjetnik (rješavatelj) i sudski službenik u referadi,
− službenik sudske pisarnice,
− ključni korisnik,
− službenik sudskog arhiva,
− druga osoba koju odredi predsjednik suda.

ESpis dovodi do učinkovitijeg djelovanja upravnih i sudskih tijela, budući da omogućava brže „kolanje“ podatka, bržu statističku pohranu i analizu podataka, povezanost s drugim informatičkim sustavima raznih upravnih tijela, praćenje upravnog i sudskog spisa putem javnih portala, odnosno mrežnih portala i e-oglasne ploče sudova (e-komunikacija). Pri implementaciji svih podataka i njihovoj analizi omogućava i bolje te brže „upravljanje“ spisom što povećava i učinkovitost.

Prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu u sustavu eSpis

Ministarstvo pravosuđa i uprave pokrenulo je dana 19.11.2021. godine javno savjetovanje o Prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu u sustavu eSpis s datumom zatvaranja 19.12.2021. Očekivana objava izvješća o provedenom savjetovanju predviđena je za 27.12.2021. godine.

Na temelju članka 71. Zakona o sudovima ("Narodne novine" 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18., 126/19., 130/20.) ministar pravosuđa donio je trenutno važeći Pravilnik o radu u sustavu eSpis ("Narodne novine" br. 35/15., 123/15., 45/16., 29/17., 112/17., 119/18., 39/20., 138/20., 147/20., 70/21., 99/21.). Pravilnikom se propisuju pravila o načinu rada i korištenju sustava eSpis te načinu preuzimanja podataka iz drugih sustava u sustav eSpis. Svrha Pravilnika je osigurati jedinstven i pravilan način postupanja u sustavu eSpis od strane korisnika. Za svaki pojedini sud početak korištenja sustava eSpis određuje odlukom ministar nadležan za poslove pravosuđa nakon što za to budu ispunjeni tehnički i organizacijski uvjeti.

Kao što smo ranije naveli, sustav eSpis je jedinstveni informacijski sustav za upravljanje i rad na sudskim predmetima koji se sastoji od standardne aplikacije, računalne i telekomunikacijske opreme i infrastrukture, sistemske programske opreme i alata te svih podataka koji se tim sustavom unose, pohranjuju i prenose iz svih vrsta upisnika na općinskim, županijskim te trgovačkim sudovima, Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske i Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

Prema prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu u sustavu eSpis (dalje u tekstu: Prijedlog), u trenutno važećem Pravilniku o radu u sustavu eSpis u članku 43. stavku 2. iza riječi: „uvjeti“ dodaju se riječi: „i predmete prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi koji se dodjeljuju i rješavaju u sjedištu suda“.

Nadalje, u stavku 4. iza točke 14. dodaje se točka 15. koja glasi: „15. prigovor na obavezni prekršajni nalog u odnosu na prekršajnopravnu sankciju, troškove postupka, oduzimanja imovinske koristi ili oduzimanja predmeta.“.

Članak 51. mijenja se i glasi: „Predmete osnovane u povodu žalbe protiv odluka u obiteljskim predmetima međunarodne otmice djece algoritam sustava eSpis dodjeljuje u rad Županijskom sudu u Zagrebu.“.

Isto tako, u članku 54.a iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi: „(6) U slučaju da je opravdano očekivati da rješavatelj prestane s radom u sudu zbog odlaska u mirovinu predsjednik suda može pisanom obrazloženom naredbom u odnosu na tog rješavatelja odrediti gašenje automatske dodjele šest mjeseci prije očekivanog odlaska u mirovinu.“.

Dosadašnji stavci 6. i 7. postaju stavci 7. i 8. U dosadašnjem stavku 8. koji postaje stavak 9. broj: „7“ zamjenjuje se brojem: „8“. Dosadašnji stavak 9. koji postaje stavak 10. mijenja se i glasi: „(10) Pisane naredbe predsjednika suda iz stavaka 1., 2., 5., 6., 7. i 8. ovoga članka ulažu se u za to posebno osnovani predmet sudske uprave.“.

Nadalje, u članku 57. iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji glasi: „(7) U slučaju da je opravdano očekivati da rješavatelj prestane s radom u sudu zbog odlaska u mirovinu predsjednik suda može pisanom obrazloženom naredbom u odnosu na tog rješavatelja odrediti gašenje automatske dodjele šest mjeseci prije očekivanog odlaska u mirovinu.“.

Slijedom toga, dosadašnji stavci 7. do 11. postaju stavci 8. do 12. Dosadašnji stavci 12. i 13. koji postaju stavci 13. i 14. mijenjaju se i glase: „(13) Ujednačavanje opterećenosti iz stavaka 11. i 12. ovoga članka provest će administrator središnjeg sustava eSpis na zahtjev administratora sustava eSpis u sudu. (14) Izviješća sudskog administratora sustava eSpis u sudu iz stavka 10. ovoga članka i pisane naredbe predsjednika suda iz stavaka 3., 5., 6., 7., 8., 11. i 12. ovoga članka ulažu se kronološkim redom u za to posebno osnovani predmet sudske uprave, time da je obrazloženu pisanu naredbu predsjednik suda dužan unijeti i u sustav eSpis u spis na koji se naredba odnosi.“.

Važna izmjena ogleda se i u članku 59.g gdje se dodaje novi stavak 3. koji glasi: „(3) U slučaju da je opravdano očekivati da rješavatelj prestane s radom u sudu zbog odlaska u mirovinu predsjednik suda može pisanom obrazloženom naredbom u odnosu na tog rješavatelja odrediti gašenje automatske dodjele šest mjeseci prije očekivanog odlaska u mirovinu.“.

Nastavno na to, dosadašnji stavci 3. do 7. postaju stavci 4. do 8. Dosadašnji stavci 8. i 9. koji postaju stavci 9. i 10. mijenjaju se i glase: „(9) Ujednačavanje opterećenosti iz stavaka 7. i 8. ovoga članka provest će administrator središnjeg sustava eSpis na zahtjev administratora sustava eSpis u sudu. (10) Izvješća sudskog administratora sustava eSpis u sudu iz stavka 6. ovoga članka i pisane naredbe predsjednika suda iz stavaka 1., 2., 3., 4., 7. i 8. ovoga članka ulažu se kronološkim redom u za to posebno osnovani predmet sudske uprave, time da je obrazloženu pisanu naredbu predsjednik suda dužan unijeti i u sustav eSpis u spis na koji se naredba odnosi.“.

U članku 59.h dodaje se novi stavak 6. koji glasi: „(6) U slučaju da je opravdano očekivati da rješavatelj prestane s radom u sudu zbog odlaska u mirovinu predsjednik suda može pisanom obrazloženom naredbom u odnosu na tog rješavatelja odrediti gašenje automatske dodjele šest mjeseci prije očekivanog odlaska u mirovinu.“.

Dosadašnji stavci 6. do 10. postaju stavci 7. do 11., a dosadašnji stavci 11. i 12. koji postaju stavci 12. i 13. mijenjaju se i glase: „(12) Ujednačavanje opterećenosti iz stavaka 10. i 11. ovoga članka provest će administrator središnjeg sustava eSpis na zahtjev administratora sustava eSpis u sudu. (13) Izviješća sudskog administratora sustava eSpis u sudu iz stavka 9. ovoga članka i pisane naredbe predsjednika suda iz stavaka 3., 4., 5., 7., 10. i 11. ovoga članka ulažu se kronološkim redom u za to posebno osnovani predmet sudske uprave, time da je obrazloženu pisanu naredbu predsjednik suda dužan unijeti i u sustav eSpis u spis na koji se naredba odnosi.“.

Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu u sustavu eSpis otvoreno je do 19.12.2021., a nakon provedenog savjetovanja i procedure predviđeno je stupanje na snagu novog Pravilnika dana 01. siječnja 2022. godine.

Ivan Vidas, struč. spec. oec.

Literatura:
1. B. Ljubanović, B. Britvić Vetma, Sustav eSpis u funkciji efikasnog djelovanja...
2. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 41, br. 1, 313-328 (2020)
3. https://www.safu.hr/hr/novosti/sustav-za-pracenje-sudskih-predmeta-espis-uveden-na-33-opcinska-suda-u-rh
4. https://www.iusinfo.hr/aktualno/u-sredistu/26278
5. https://mpu.gov.hr/vijesti/sto-su-tocno-digitalizacija-i-informatizacija/22025
6. https://informator.hr/strucni-clanci/5136?hls=eSpis#footnote-209156-11
7. Zakona o sudovima (NN 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20)
8. Pravilnik o radu u sustavu eSpis (NN broj 35/15, 123/15, 45/16, 29/17, 112/17, 119/18, 39/20, 138/20, 147/20, 70/21 i 99/21)
______________________________________________
^ 1 Program PHARE (Pologne et Hongrie - Aide á Restructuration Economique) pokrenut je 1989. godine Uredbom Vijeća kao program pomoći najprije Poljskoj i Mađarskoj a zatim i drugim tranzicijskim državama srednje i istočne Europe, u promicanju višestranačke demokracije i obnovi gospodarstva nakon izlaska iz komunističkog sustava. PHARE 2006 – Jačanje kapaciteta Ureda za udruge za praćenje i vrednovanje projekata udruga financiranih u sklopu programa IPA (Capacity Building for the Government Office for Cooperation with NGOs in the monitoring and evaluation of the IPA projects) – tehnička pomoć
^ 2 IPA 2009 "Jačanje održivosti i razvoj organizacija civilnog društva kao pro-aktivnih društvenih dionika pri provedbi pravne stečevine EU" (I komponenta IPA – Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija).