Profesionalna rehabilitacija je osposobljavanje invalida rada za rad radi očuvanja njegove preostale radne i opće sposobnosti, a obuhvaća skup mjera i aktivnosti prema propisima o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Ministarstvo zdravstva je u listopadu 2021. pokrenulo javno savjetovanje o prijedlogu novog Zakona o registru osoba s invaliditetom, a Vlada RH uputila je 15. prosinca 2021. Nacrt prijedloga novog Zakona u saborsku proceduru.
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom ("Narodne novine" br. 157/2013., 152/2014., 39/2018., 32/2020.) radi zaštite osoba s invaliditetom propisuje prava osoba s invaliditetom na profesionalnu rehabilitaciju, zapošljavanje i rad te uređuje zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada i pod posebnim uvjetima, osnivanje, djelatnost te upravna i stručna tijela u centru za profesionalnu rehabilitaciju, integrativnoj radionici i zaštitnoj radionici, mjere za poticanje zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom, djelatnost i nadležnost Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te odgovornost za povrede odredaba ovoga Zakona.
Profesionalna rehabilitacija sastavni je dio procesa rehabilitacije osoba s invaliditetom, kojoj je cilj osposobiti osobu s invaliditetom za prikladan posao, zaposliti je, odnosno omogućiti da zadrži posao i u njemu napreduje te da se profesionalno razvija.
Profesionalna rehabilitacija obuhvaća usluge koje uključuju sljedeće mjere i aktivnosti:
- sudjelovanje u utvrđivanju preostalih radnih i općih sposobnosti,
- profesionalno informiranje, savjetovanje i procjenu profesionalnih mogućnosti,
- analizu tržišta rada, mogućnosti zapošljavanja i uključivanja u rad,
- procjenu mogućnosti izvođenja, razvoja i usavršavanja programa profesionalnog osposobljavanja,
- radno osposobljavanje, obrazovanje i programe održavanja i usavršavanja radnih i radno-socijalnih vještina i sposobnosti u razdoblju do zapošljavanja,
- informiranje i savjetovanje o mogućnostima koje asistivna tehnologija pruža u učenju i radu,
- pojedinačne i skupne programe za unapređenje radno-socijalne uključenosti u zajednicu,
- informiranje i savjetovanje o primjeni različitih učinkovitih tehnika u učenju i radu,
- razvoj motivacije i osposobljavanje osobe s invaliditetom u korištenju odabrane tehnologije,
- tehničku pomoć i podršku u provedbi usluga profesionalne rehabilitacije, praćenje i procjenu rezultata profesionalne rehabilitacije,
- informiranje i podršku u izvorima financiranja.
Prema navedenom, profesionalna rehabilitacija predstavlja multidisciplinarno područje koje čine različite aktivnosti usmjerene na profesionalno i radno osposobljavanje, zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom. Profesionalna rehabilitacija je skup rehabilitacijsko-edukativnih, socijalnih, psiholoških, pravnih, radno-tehnoloških i tehničkih te gospodarskih mjera usmjerenih na stjecanje radnih znanja, vještina i navika, programski usmjerenih prema što bržem uključivanju osobe s invaliditetom u rad u struci ili zanimanju, gdje će postizati najpovoljniji radni učinak s najmanjim izgledom da dođe do daljnjeg narušavanja njezinih preostalih radnih i općih sposobnost.
Pravo na profesionalnu rehabilitaciju imaju:
− radnici i s njima prema posebnim propisima izjednačene osobe, obrtnici te osobe koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost kod kojih je prije navršene 55. godine života nastalo smanjenje sposobnosti za rad uz preostalu radnu sposobnost,
− ako je smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost nastalo zbog ozljede izvan rada ili bolesti, osiguranik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju ako ispunjava uvjete mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu,
− ako je smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost nastalo zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, osiguranik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju bez obzira na dužinu mirovinskog staža.
Profesionalnu rehabilitaciju osiguranika provodi specijalizirana javna ustanova koja provodi profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom. Pravo na naknadu plaće u vezi s pravom na profesionalnu rehabilitaciju osiguraniku pripada:
− za vrijeme čekanja na profesionalnu rehabilitaciju,
− za vrijeme trajanja profesionalne rehabilitacije,
− za vrijeme čekanja zaposlenja nakon završene profesionalne rehabilitacije, ali najduže 12 mjeseci, odnosno 24 mjeseca (ovisno o uzroku smanjenja radne sposobnosti) pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana završetka profesionalne rehabilitacije prijavio nadležnoj službi za zapošljavanje.
Invalidu rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju naknada plaće za vrijeme profesionalne rehabilitacije ne može iznositi manje od najnižeg mjesečnog iznosa bruto plaće koja radniku pripada za rad u punom radnom vremenu, određenog propisom kojim se određuje visina minimalne plaće.
Postupak ostvarivanja prava na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti može se pokrenuti na zahtjev osiguranika i na prijedlog izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, nakon završetka liječenja odnosno nakon završene zdravstvene rehabilitacije. Zahtjev se podnosi HZMO-u, a vještačenje obavljaju vještaci Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Za pružanje usluga profesionalne rehabilitacije zaduženi su centri za profesionalnu rehabilitaciju u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu.
Usluge profesionalne rehabilitacije provode se u partnerstvu s osobom s invaliditetom na način da se osobu s invaliditetom detaljno upoznaje s aktivnostima koje će se provoditi u sklopu određene usluge, kao i s rezultatima provedene usluge.
Zapošljavanje osoba s invaliditetom
Člankom 8. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom propisana je obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom na način da su poslodavci koji zapošljavaju najmanje dvadeset radnika dužni zaposliti, na primjerenom radnom mjestu prema vlastitom odabiru, u primjerenim radnim uvjetima, određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatnosti koju obavljaju. Prema navedenom, obveznici kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom su svi poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, neovisno o djelatnosti koju obavljaju. Obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom ne odnosi se na:
- predstavništva stranih osoba,
- strana diplomatska i konzularna predstavništva,
- integrativne radionice i zaštitne radionice,
- poslodavce u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, kože, drva i namještaja i
- novoosnovane poslodavce.
Novoosnovani poslodavci oslobođeni su obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom u razdoblju od 24 mjeseca od dana upisa u odgovarajući registar odnosno dana ustrojavanja prema posebnom propisu.
Kvota može biti različita, ali ne može biti manja od 2% niti veća od 6% od ukupnog broja zaposlenih radnika kod poslodavca koji je obveznik kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Obveza se može ispuniti zapošljavanjem osoba s invaliditetom, zamjenskom kvotom, plaćanjem novčane naknade ili njihovim međusobnim kombiniranjem.
Zamjenska kvota uključuje niz različitih mogućnosti:
− sklapanje ugovora o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava,
− sklapanje ugovora o poslovnoj suradnji sa zaštitnom radionicom ili integrativnom radionicom, odnosno trgovačkim društvom, zadrugom ili udrugom u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom,
− primanje na praksu učenika s teškoćama u razvoju ili studenata s invaliditetom,
− primanje na praksu rehabilitanata u sklopu profesionalne rehabilitacije,
− sklapanje ugovora o obavljanju studentskog posla sa studentima s invaliditetom,
− primanje na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa osoba s invaliditetom te
− stipendiranje redovnog obrazovanja osoba s invaliditetom.
U slučaju sklapanja ugovora o poslovnoj suradnji, mjesečna vrijednost ugovora (bez PDV-a) mora iznositi najmanje 30% minimalne plaće za svaku osobu s invaliditetom koju je poslodavac bio dužan zaposliti. Isto pravilo vrijedi i kod sklapanja ugovora o obavljanju studentskog posla te dodjele stipendija za redovno obrazovanje osoba s invaliditetom.
U slučaju primanja osoba s invaliditetom na praksu ili stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, jedna takva osoba priznaje se kao jedna zaposlena osoba s invaliditetom.
Poslodavci koji ne ispune kvotu niti zapošljavanjem niti na zamjenski način, obveznici su plaćanja novčane naknade u iznosu od 30% minimalne plaće, za svaku osobu s invaliditetom koju su bili dužni zaposliti. Ispunjenje obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom prati Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI).
Poslodavci koji nisu obveznici kvotnog zapošljavanja, a ipak zaposle osobe s invaliditetom, kao i poslodavci koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane kvote mogu ostvariti novčanu nagradu za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Nagrada se isplaćuje u iznosu od 30% minimalne plaće i u trajanju od najduže 12 mjeseci za svaku osobu s invaliditetom izvan propisane kvote.
Zahtjev za novčanu nagradu podnosi se Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), a uz obrazac zahtjeva poslodavac obvezno mora priložiti dokaz da je podmirio novčane obveze prema državi i radnicima po bilo kojoj osnovi. Rok za podnošenje zahtjeva za novčanu nagradu za određeni mjesec je najkasnije do 20. dana sljedećeg mjeseca.
Novčanu nagradu ne mogu ostvariti tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te pravne osobe s javnim ovlastima.
Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, poslodavci iz javnog sektora su dužni prilikom zapošljavanja osobi s invaliditetom dati prednost pod jednakim uvjetima.
Prednost pod jednakim uvjetima podrazumijeva da osoba s invaliditetom mora ispunjavati sve uvjete navedene u natječaju odnosno oglasu, ali isto tako i postići jednako dobar rezultat kao i drugi kandidati u postupku ocjenjivanja kandidata (pismeno testiranje i/ili intervju) kako bi ostvarila navedeno pravo. Dakle, tek ukoliko osoba s invaliditetom postigne jednako dobar rezultat, kao i kandidat s najviše bodova, ista ima pravo prednosti pri zapošljavanju.
Da bi osoba s invaliditetom ostvarila prednost pri zapošljavanju, dužna je u prijavi, odnosno ponudi na javni natječaj ili oglas pozvati se na to pravo te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, kao i dokaz o invaliditetu.
Dokazom o invaliditetu smatraju se javne isprave o invaliditetu na temelju kojih se osoba može upisati u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom koji se vodi pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
Zakon o Hrvatskom registru osoba s invaliditetom
Zakon o Hrvatskom registru osoba s invaliditetom uređuje način prikupljanja podataka o uzroku, vrsti, stupnju i težini oštećenja zdravlja osoba s invaliditetom, način obrade i korištenja podataka te zaštita podataka o osobama s invaliditetom. Hrvatski registar o osobama s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Registar) sastoji se od općeg i posebnog dijela.
U opći dio Registra unose se opći podaci o osobi: ime i prezime osobe, spol, JMBG, mjesto rođenja, prebivalište, boravište, obrazovanje, zvanje, zaposlenje, bračno stanje.
U posebni dio Registra unose se podaci o vrstama tjelesnih i mentalnih oštećenja, i to:
Osoba s invaliditetom, po ovom Zakonu, je osoba koja ima trajno ograničenje, smanjenje ili gubitak sposobnosti izvršenja neke fizičke aktivnosti ili psihičke funkcije primjerene životnoj dobi, nastale kao posljedica oštećenja zdravlja, a prema stupnjevima i mjerilima navedenim ovim Zakonom.
Oštećenje zdravlja je nedostatak, gubitak ili nepravilnost anatomske građe, fiziološke ili psihičke funkcije. Invaliditet je trajno ograničenje, smanjenje ili gubitak (koje proizlazi iz oštećenja zdravlja) sposobnosti izvršenja neke fizičke aktivnost ili psihičke funkcije primjerene životnoj dobi osobe i odnosi se na sposobnosti, u obliku složenih aktivnosti i ponašanja, koje su općenito prihvaćene kao bitni sastojci svakodnevnog života.
Hendikep je stanje koje proizlazi iz nekoga trajnog oštećenja ili invaliditeta koji ograničava ili sprečava izvršenje aktivnosti, koja je uobičajena u svijetu pojedinca i označava okolnosti u kojima se, ovisno o dobi, spolu, socijalnim i kulturnim čimbenicima nalazi osoba s invaliditetom. Težina invaliditeta je stupanj ograničenja učinka aktivnosti osobe s invaliditetom.
Ocjena potrebe za donošenjem novog Zakona o registru osoba s invaliditetom
Prema procjenama Ujedinjenih naroda, problem invaliditeta je mnogo rašireniji nego što se inače misli: od deset stanovnika svake zemlje bar je jedan u izvjesnoj mjeri osoba s invaliditetom. Raspolaganje odgovarajućim podacima o dizabilitetu – invaliditetu preduvjet je za planiranje odgovarajućih preventivnih mjera i donošenje programa za osobe s invaliditetom.
Unapređenje razine zdravlja pučanstva ima za cilj povećanje životne dobi građana i broja godina života bez bolesti i invaliditeta. Republika Hrvatska je prepoznajući taj problem donijela Zakon o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom ("Narodne novine" br. 64/01.), koji propisuje način prikupljanja i obrade podataka o osobama s invaliditetom u Registar osobama s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Registar) te zaštite tih podataka.
Registar se vodi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (u daljnjem tekstu: Zavod), a počeo je s radom 2002. godine. Registar je izvor epidemioloških podataka za nacionalne i međunarodne potrebe te temelj za provjeru statusa osoba s invaliditetom. Zavod je, na temelju aktivnosti Registra, nositelj područja „Istraživanje i razvoj Nacionalne strategije za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom“, te predstavlja izvor epidemioloških podataka za nacionalne i međunarodne potrebe.
Podaci iz Registra redovito se godišnje publiciraju na mrežnim stranicama Zavoda, ali se izrađuju i posebna izvješća na zahtjeve Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, tijela državne uprave, udruga osoba s invaliditetom te ostale znanstvene i stručne javnosti. Zavod je postao i nastavna baza Medicinskog fakulteta u Zagrebu i Zdravstvenog veleučilišta te se tijekom preddiplomskog i diplomskog studija polaznici upoznaju s ovim područjem i dodatno su senzibilizirani za potrebe i rad s osobama s invaliditetom.
Zakon o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom donesen je prije dvadeset godina, a s obzirom na to da je u međuvremenu došlo do niza promjena u sustavima izvora podataka o osobama s invaliditetom i informatizaciji njihovih službenih evidencija/registara, potrebno je ovo područje urediti novim Zakonom o registru osoba s invaliditetom.
Osobito je važno istaknuti da je u 2014. godini u cijelosti izmijenjen sustav vještačenja osoba s invaliditetom kroz utvrđivanje njihove funkcionalne sposobnosti, što je propisano Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja ("Narodne novine" br. 85/14. i 95/15.). Člankom 3. toga Zakona vještačenje je definirano kao utvrđivanje tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti, razine potpore te radne sposobnosti osobe, a metodologija vještačenja uređena je Uredbom o metodologijama vještačenjima (“Narodne novine” br. 67/17).
U međuvremenu izmijenjen je i Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (“Narodne novine” br. 121/17 , 98/19 i 84/21 ) te je donesen novi Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata (“Narodne novine” br. 84/21.). Vještačenje za ostvarivanje prava prema navedenim zakonima, umjesto Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, obavljaju liječnička vijeća u nadležnosti Ministarstva hrvatskih branitelja, a njihova je metodologija rada, umjesto Uredbom o metodologijama vještačenjima, propisana pravilnicima koje donosi ministar hrvatskih branitelja koji se u bitnome temelje na dosadašnjim odredbama Uredbe o metodologijama vještačenja. Vještačenje civilnih invalida iz Drugog svjetskog rata, ratnih vojnih invalida iz Drugog svjetskog rata i mirnodopskih vojnih invalida prema Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rada i dalje obavlja Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Predmetnim Zakonom osigurat će se bolji obuhvat podataka o osobama s invaliditetom u bazi podataka Registra i kontinuirano unapređenje kvalitete epidemioloških podataka te će se ubrzati razmjena podataka o osobama s invaliditetom putem automatske razmjene podataka iz službenih evidencija/registara izvora podataka. Sustavi koje skrbe za osobe s invaliditetom moći će na jednostavniji način na temelju podataka iz Registra, donositi politike i odluke o ovoj izrazito vulnerabilnoj populaciji, kao i o ostvarivanju njihovih prava iz djelokruga svoje nadležnosti, te će se unaprijediti komunikacija između izvora podataka elektroničkim putem i ukloniti nepotrebne administrativne procedure.
Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o registru osoba s invaliditetom ministarstvo zdravstva je pokrenulo još u listopadu 2021. godine, a na internetskim stranicama https://esavjetovanja.gov.hr/ mogu se pogledati i dosad objavljena izvješća. Vlada RH uputila je u srijedu 15. prosinca 2021. u saborsku proceduru Nacrt prijedloga zakona o Registru osoba s invaliditetom, a danom stupanja na snagu novog Zakona prestat će važiti još uvijek trenutno važeći Zakon o hrvatskom registru osoba s invaliditetom ("Narodne novine" br. 64/01.).
Ivan Vidas
Izvori:
1. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14, 39/18, 32/20)
2. Zakon o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN 64/01)
3. https://www.mirovinsko.hr/hr/profesionalna-rehabilitacija/278
4. https://mrosp.gov.hr/pristup-informacijama-16/najcesca-pitanja-i-odgovori/najcesca-pitanja-i-odgovori-12153/rad-i-zaposljavanje/zakon-o-profesionalnoj-rehabilitaciji-i-zaposljavanju-osoba-s-invaliditetom/5946
5. https://esavjetovanja.gov.hr/
