Uvod
Navedenom Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća poznatom pod nazivom Zakonik o schengenskim granicama određena su pravila o prelasku vanjskih granica Europske unije, odnosno o nepostojanju nadzora unutarnjih granica Europske unije.
Zakonikom o šengenskim granicama Europske unije uspostavljena su pravila o:
• kontrolama osoba na vanjskim granicama;
• uvjetima za ulazak;
• uvjetima privremenog ponovnog uvođenja nadzora državne granice na unutarnjim granicama na schengenskom prostoru (područje bez granica koje obuhvaća 22 zemlje Europske unije i Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku) u slučaju ozbiljne prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti.
Na koga se primjenjuju odredbe Zakonika o schengenskim granicama
Ulaskom u punopravno članstvo Europske unije Republika Hrvatska je prihvatila cjelokupnu schengensku pravnu stečevinu, ali tek će se pristupanjem Schengenskom prostoru početi primjenjivati uklanjanje kontrola prelazaka osoba preko unutarnjih granica Europske unije.
Za potpunu primjenu schengenske pravne stečevine, Republika Hrvatska mora proći schengensku evaluaciju u sljedećim područjima: Upravljanje vanjskim granicama, Povrat i ponovni prihvat, Schengenski informacijski sustav II, Zajednička vizna politika, Policijska suradnja, Zaštita podataka, Pravosudna suradnja, Propisi o vatrenom oružju i Rad nadležnih tijela koja primjenjuju schengensku pravnu stečevinu.
Zakonikom o schengenskim granicama propisana su pravila koja se primjenjuju na svaku osobu koja prelazi vanjske granice schengenskog prostora, time da Bugarska, Cipar, Republika Hrvatska i Rumunjska još nisu pune članice schengenskog prostora, ali moraju se pridržavati pravila o nadzoru na vanjskim granicama Europske unije.
Vanjske granice država članica Europske unije
Pri prelasku vanjskih granica državljani zemalja izvan Europske unije, koji nemaju koristi od slobode kretanja prema pravu Europske unije, podliježu temeljitim kontrolama u skladu s uvjetima za ulazak, uključujući sustavnu provjeru relevantnih baza podataka kao što su: Schengenski informacijski sustav (SIS), te Vizni informacijski sustav (VIS) ako osoba podliježe obvezi posjedovanja vize.
Naime, kod planiranog boravka na državnom području zemlje Schengena u trajanju od ne više od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana državljani zemalja izvan Europske unije:
• moraju imati valjanu putnu ispravu ili vizu, ako je ona potrebna;
• moraju opravdati svrhu i uvjete planiranog boravka i dokazati da imaju dovoljno sredstava za uzdržavanje;
• ne smiju biti predmetom upozorenja u schengenskom SIS-u svrhu zabrane ulaska; i
• ne smiju biti doživljeni kao prijetnja za javni poredak, unutarnju sigurnost, javno zdravlje ili međunarodne odnose bilo koje od zemalja EU-a.
Državljaninu treće zemlje (zemlje izvan schengenskog prostora ili zemlje izvan EU-a), koji nema koristi od slobode kretanja prema pravu Europske unije, ulazak se može zabraniti samo odlukom relevantnog nacionalnog tijela u kojoj se precizno navode razlozi zabrane te na koju se može uložiti žalba.
Unutarnje granice država članica Europske unije
Na prostoru bez nadzora unutarnjih granica (odnosno na schengenskom prostoru, uz iznimku Bugarske, Republike Hrvatske, Cipra i Rumunjske bilo koja osoba može prelaziti bilo koju unutarnju granicu bez provođenja graničnih kontrola.
Neovisno o tome nacionalna policijska tijela imaju pravo provoditi policijske kontrole, uključujući na graničnom području, koje podliježu posebnim pravilima i ograničenjima.
Privremeno ponovno uvođenje nadzora unutarnjih granica Europske unije
Nadzori unutarnjih granica iznimno se mogu ponovno uvesti u ograničenom trajanju unutar schengenskog prostora ako:
• postoji ozbiljna prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti: zahvaćene zemlje Schengena mogu ponovno uvesti nadzor granice u trajanju ne dužem od šest mjeseci u slučaju predvidljivih događaja (npr. važni sportski događaji, konferencije itd.) i u trajanju ne dužem od dva mjeseca u slučaju događaja koji zahtijevaju hitne mjere;
• se schengenskim mehanizmom evaluacije otkrije da postoje ozbiljni i trajni nedostatci u nadzoru vanjskih granica koji ugrožavaju sveukupno funkcioniranje schengenskog prostora. U takvim slučajevima Vijeće Europske unije može predložiti da jedna ili više zemalja Europske unije ponovo uvede nadzor državne granice na svim unutarnjim granicama ili nekim njihovim određenim dijelovima na razdoblje od najviše dvije godine.
Sustavne provjere u relevantnim bazama podataka na vanjskim granicama
• Od travnja 2017. godine, Uredbom (EU) 2017/458 zahtijeva se da se na vanjskim granicama schengenskog prostora za državljane EU-a / EGP-a (Europske unije / Europskoga gospodarskog područja) / Švicarske, uz postojeće provjere koje se već provode na državljanima zemalja izvan Europske unije, provode i sustavne provjere u relevantnim bazama podatka. Provjere se provode na vanjskim granicama i na ulasku i na izlasku, time da se provjere provode u bazama podataka kao što su Schengenski SIS i Interpolova baza podataka o izgubljenih i ukradenim putnim ispravama.
• Uredbom (EU) 2017/2225 izmjenjuje se i dopunjuje Uredba (EU) 2016/399 kako bi se u obzir uzelo donošenje Uredbe (EU) 2017/2226 kojom se stvara centralizirani sustav za registraciju podataka o ulasku i izlasku (Sustav ulaska/izlaska – EES) u pogledu državljana zemalja izvan Europske unije koji dolaze radi kratkotrajnog boravka, nakon što potonji stupi na snagu. Glavni cilj Uredbe (EU) 2017/2225 jest zamijeniti otiskivanje pečata pri ulasku i izlasku u putne isprave elektroničkim bilježenjem ulaska i izlaska izravno u Sustav ulaska/izlaska EES. Integrirana je upotreba sustava automatizirane granične kontrole za osobe koje podliježu registraciji u Sustav ulaska/izlaska -EES.
• Zemlje Schengena također mogu uspostaviti nacionalne programe olakšica kako bi državljanima zemlje izvan Europske unije koji su prošli prethodnu provjeru omogućile da se pri ulasku koriste iznimkama od određenih aspekata graničnih kontrola.
Schengenski mehanizam evaluacije
Navedeni sustav uspostavljen Uredbom (EU) br. 1053/2013 u okviru kojega zemlje Europske unije i Europska Komisija moraju zajednički provoditi redovite provjere kako bi procijenile primjenjuje li se pravo Europske unije o Schengenu na području upravljanja vanjskim granicama kao i nepostojanje graničnih kontrola na unutrašnjim granicama, uključujući Zakonik schengenskog područja, ispravno. Ako se u provedbi kontrola vanjskih granica uoče ozbiljni nedostatci, Europska komisija može preporučiti da zemlja Europske unije poduzme posebne mjere, odnosno u slučaju ozbiljnih i ponavljajućih nedostataka kao krajnja mjera mogu se ponovno uvesti kontrole unutarnjih granica.
Schengenski informacijski sustav (SIS)
Schengenski informacijski sustav pruža infrastrukturu za upravljanje informacijama za potporu graničnoj kontroli i povezanim sigurnosnim zadacima u sklopu policijske i pravosudne suradnje. Države sudionice u bazu podataka unose „upozorenja” o traženim ili nestalim osobama, izgubljenoj ili ukradenoj imovini te bilježe zabrane ulaska, a baza je izravno dostupna svim policijskim službenicima i službenicima nadležnim za provedbu zakona, kao i tijelima kojima su informacije iz baze podataka potrebne za izvršavanje njihovih zadaća. Ako su potrebne dodatne informacije o upozorenjima u Schengenskom informacijskom sustavu, one se razmjenjuju s pomoću nacionalne mreže ureda SIRENE uspostavljenih u svim državama schengenskog područja.
Zadatak je navedenih službi da koordiniraju odgovore na upozorenja u SIS-u te jamče poduzimanje odgovarajućih radnji, na primjer u slučajevima uhićenja osobe za kojom je raspisana tjeralica, pokušaja ponovnog ulaska osobe kojoj je odbijen ulazak u schengensko područje ili oduzimanja ukradenog automobila ili identifikacijskog dokumenta.
Vizni informacijski sustav (VIS)
Cilj je viznog informacijskog sustava poboljšati provedbu zajedničke vizne politike, konzularne suradnje i savjetovanja među središnjim viznim tijelima. Vizni informacijski sustav povezan je sa svim diplomatskim predstavništvima schengenskih država koji izdaju vize i sa svim graničnim prijelazima na vanjskim granicama tih država. Na tim graničnim prijelazima vizni informacijski sustav omogućava službenicima na granici da provjere je li osoba koja posjeduje biometrijsku vizu stvarno osoba koja je za nju podnijela zahtjev. To se čini uspoređivanjem otisaka prstiju s biometrijskim zapisom priloženim vizi, odnosno s cjelokupnom bazom podataka viznog informacijskog sustava.
Naime, ovaj sustav karakterizira visoka razina sigurnosti kojom se jamči njegova pouzdanost i stalna dostupnost te da podacima pristupaju isključivo ovlaštene osobe, odnosno da se njima koristi samo za odobrene namjene. Tijela nadležna za provedbu zakona i Europol mogu pristupiti sustavu za potrebe otkrivanja i istraživanja terorističkih kaznenih djela i drugih teških kaznenih djela.
Alan Vajda, mag .iur.
