Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, broj evidentiranih nezaposlenih u Republici Hrvatskoj u siječnju 2010. iznosio je 309.562. U evidenciju se u siječnju prijavilo 23,7 % više osoba nego u prosincu 2009., a među novoprijavljenim osobama je 10,7 % onih koji prvi puta traže zaposlenje te 89,3 % osoba s radnim iskustvom. Izravno iz radnoga odnosa došlo je 24.089 osoba ili 76,5 % od ukupnoga broja novoprijavljenih nezaposlenih osoba.
Sukladno
Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, nezaposlena osoba je osoba u dobi između 15 i 65 godina života koja je sposobna ili djelomično sposobna za rad, nije u radnom odnosu, aktivno traži posao i raspoloživa je za rad (
članak 10.).
Kako bi nezaposlena osoba ostvarila pravo na novčanu naknadu:
- mora ispuniti uvjet prethodnog rada (osoba u trenutku prestanka radnog odnosa mora imati najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca)
- radni odnos ne smije prestati njezinom krivnjom ili voljom
- mora se u zakonskom roku prijaviti nadležnoj područnoj službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i podnijeti zahtjev za novčanu naknadu (u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa, bolovanja, rodiljnog dopusta …; ako osoba zbog opravdanih razloga propusti taj rok, može se prijaviti i podnijeti zahtjev u roku od osam dana od dana prestanka opravdanog razloga koji je prouzročio propuštanje roka, a najkasnije 60 dana od propuštanja roka –
članak 38.).
Nezaposlena osoba nema pravo na novčanu naknadu, ako je radni odnos odnosno služba prestala:
- zbog toga što je otkazala radni odnos, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog ponašanjem poslodavca
- pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa (uz iznimku iz
članka 40.)
- zbog toga što nije zadovoljila na probnom radu ili nije zadovoljila tijekom pripravničkog, odnosno vježbeničkog staža, odnosno nije u propisanom roku položila stručni ispit
- zbog povrede obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) kao i zbog teške povrede radne obveze (izvanredni otkaz), odnosno službene dužnosti, zbog izdržavanja kazne zatvora duže od 3 mjeseca (
članak 39.).
Osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade čini prosjek obračunate plaće, umanjen za doprinose za obvezna osiguranja ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa, odnosno službe. U osnovicu ne ulaze naknade plaće ostvarene po posebnim propisima. Ako se osnovica za utvrđivanje novčane naknade ne može utvrditi prema plaći, nezaposlenoj osobi se utvrđuje osnovica u visini minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom, ovisno o postotku vremena provedenog na radu.
Zakonom o dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN 94/09), koji se primjenjuje u razdoblju od 1.8.2009. do 31.12.2010., smanjene su novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti. Naime, u tom periodu, najviši iznos novčane naknade za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od iznosa minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom, a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 80% iznosa minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom.
Osobama kojima je novčana naknada utvrđena sve do zaposlenja, odnosno nastupanja okolnosti za prestanak isplate naknade, najviši iznos novčane naknade nakon 12 mjeseci korištenja ne može biti viši od 60% iznosa minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom.
Nezaposlena osoba, ovisno o ukupnom vremenu provedenom na radu, ostvaruje pravo na novčanu naknadu od 90 dana ako je provela na radu od 9 mjeseci do 2 godine, do 450 dana ako je provela na radu više od 25 godina (
članak 44.).
Izuzetak od ovog pravila jesu nezaposlene osobe koje su provele na radu 32 godine i koje imaju pravo na novčanu naknadu sve do ponovnog zaposlenja, odnosno dok ne nastupi neki od slučajeva propisan u
članku 48. Zakona.
Korisniku prava na novčanu naknadu naknada se obustavlja:
- za onoliko mjeseci koliko iznosi kvocijent koji se dobije dijeljenjem ukupno ostvarenog primitka, odnosno dohotka s najnižom mjesečnom osnovicom na koju se obračunavaju doprinosi za obvezna osiguranja prema posebnom propisu
- ako se ne javi Zavodu jedanput mjesečno
- za vrijeme trajanja obrazovanja na koje ga uputi Zavod
- za vrijeme dragovoljnog služenja vojnog roka
- u tijeku izdržavanja kazne zatvora do 3 mjeseca
- za vrijeme pritvora
- za vrijeme volonterskog rada prema propisima o radu
- za vrijeme ostvarivanja prava na rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbničku poštedu od rada po posebnom propisu.
U
članku 48. Zakona propisani su slučajevi kada nezaposlenoj osobi
prestaje pravo na novčanu naknadu.
Po iskorištenosti novčane naknade nezaposlena osoba može ponovno steći pravo na novčanu naknadu ako ispuni uvjete potrebne za stjecanje prava na novčanu naknadu (prethodni rad, da radni odnos nije prestao njezinom krivnjom ili voljom, te prijava Zavodu u zakonskom roku).
Ako je pravo na novčanu naknadu prestalo zbog ponovnog zapošljavanja prije isteka vremena, u slučaju ponovne nezaposlenosti produžava se isplaćivanje novčane naknade za onoliko vremena koliko je preostalo za primanje te naknade i u utvrđenoj visini (
članak 49.).
Pripremila: Ljiljana Drakulić, dipl. iur.
