Island započeo pristupne pregovore s EU-om

"Što želimo od Europske unije? Želimo sjediti za stolom za kojim se donose odluke koje se tiču i naše budućnosti", rekao je islandski ministar vanjskih poslova Ossur Skarphedinsson na konferenciji za novinare. Island kao članica Europskog ekonomskog prostora i Schengenskog prostora već ispunjava oko dvije trećine europskog zakonodavstva, stoga bi put te zemlje prema članstvu trebao biti puno lakši nego što je slučaj s ostalim kandidatima.

Međutim, tijekom pregovora trebat će postići rješenje u, za Islanđane, vrlo osjetljivom pitanju ribolova i poljoprivrede. Island će također morati naći rješenje u bilateralnim pregovorima s Nizozemskom i Velikom Britanijom oko obeštećenja njihovih štediša koji su svoje štedne uloge izgubili u islandskoj banci Icesave, što je također vrlo težak ispit za tu malu otočnu zemlju s 300.000 stanovnika.

Međuvladinom konferencijom označen je početak procesa, ali pregovori po pojedinim pregovaračkim poglavljima, počet će tek nakon što se obavi proces screeninga, analitička usporedba zakonodavstva kandidatske zemlje i europske pravne stečevine. Povjerenik za proširenje Štefan Fuele rekao je da će screening s Islandom započeti u studenom te da očekuje da bude dovršen do ljeta sljedeće godine. Ne isključuje se mogućnost da neka poglavlja budu otvorena i prije dovršetka cijelog procesa screeninga. To znači da će Island započeti otvarati prva pregovaračka poglavlja kada bi Hrvatska već trebala imati potpisan ugovor o pristupanju. Ni islandski ministar vanjskih poslova Skarphedinsson ni predstavnici EU-a, belgijski šef diplomacije Steven Vanackere i povjerenik za proširenje Fuele nisu htjeli dati vremenski okvir kada bi Island mogao postati članica.

Screening bi trebao pokazati da je Island u većem broju poglavlja već usklađen s EU-om, ali se već sada zna nekoliko područja u kojima će morati voditi teški pregovori. To su prije svega ribarstvo, poljoprivreda, sloboda kretanja kapitala, financijske usluge. Europsku uniju naročito zabrinjava niska potpora javnosti na Islandu članstvu u EU-u.

Jedno od teških pitanja bit će i izlov kitova, što je u EU-u zabranjeno, dok se Island protivi toj zabrani. "Za tango je potrebno dvoje, ako toga nema onda nema ni plesa", rekao je Vanackere, koji je predsjedavao sastankom. U lipnju je 60 posto Islanđana bilo protiv članstva, a u studenom prošle godine 54 posto. Zabrinutost zbog niske potpore islandske javnosti izrazio je i povjerenik Fuele, koji je obećao pomoći islandskoj vladi da narodu objasni prednosti Europske unije.

Skarphedinsson je rekao da Island nije izolirani slučaj, da u krizama uvijek pada potpora kao što je bilo slučaj kada su Islanđani na referendumu odbacili sporazum o obeštećenju britanskih i nizozemskih štediša "jer su smatrali da je EU stala na stranu Velike Britanije i Nizozemske". Skarphedinsson je dodao da je u Hrvatskoj potpora za članstvo bila 80 posto, a onda je u proljeće ove godine pala na 26, dok je sada negdje na 34 posto. "Siguran sam da neće biti teško uvjeriti islandski narod u pozitivne strane EU-a ako na zadovoljavajući način riješimo najteža pitanja poput ribolova", rekao je ministar Skarphedinsson.

Vanackere je rekao da otvaranje pregovora s Islandom pokazuje da u EU-u "nema umora od proširenja" te da ovaj događaj daje pozitivan poticaj cijelom procesu proširenja. Ministar Skarphedinsson je rekao da Island "kasni deset godina s podnošenjem zahtjeva za članstvo". "Potpuno sam uvjeren, da smo kojom srećom bili članica Europske unije ili barem monetarne unije prije pet, šest godina, ne bismo imali 2008. dramatičnu financijsku krizu s kolapsom banaka", rekao je šef islandske diplomacije. On je istaknuo da Island pripada Europi, europskoj kulturi i da njegova zemlja ima što ponuditi Europskoj uniji.

"Imamo iskustva u raznim područjima koja mogu biti korisna i za Europu, poput ribarstva i korištenja obnovljive energije", rekao je, dodajući da je Island uspio postići održivo ribarstvo što Europskoj uniji ne uspijeva. Island je podnio zahtjev za članstvom u EU-u u srpnju prošle godine, a Europska komisija je objavila mišljenje o toj kandidaturi u veljači ove godine.

Island godinama nije bio sklon članstvu u Europskoj uniji sve dok nije teško pogođen financijskom krizom 2008. I tada su zapravo počeli tražiti zaštitu u okviru euro-zone više nego unutar EU-a. Kada im je odgovoreno da ne mogu biti članica eurozone, a da istodobno ne budu članica Unije, Islanđani su podnijeli zahtjev za članstvo.