Ovaj Zakon uređuje osnove organizacije policije i specifičnosti radnopravnog položaja policijskih službenika u Ministarstvu unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Pojedine odredbe ovoga Zakona odnose se na vježbenike, osobe koje se obrazuju za obavljanje policijskih poslova te pripadnike pričuvnog sastava policije.
Na pitanja radnopravnog položaja policijskih službenika koja nisu uređena ovim Zakonom ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakona primjenjuju se propisi o državnim službenicima, opći propisi o radu, odnosno kolektivni ugovori sklopljeni u skladu s njima.
Policija je središnja služba Ministarstva koja obavlja poslove određene zakonom i drugim propisima.
Policija građanima pruža zaštitu njihovih temeljnih ustavnih prava i sloboda i zaštitu drugih Ustavom Republike Hrvatske zaštićenih vrijednosti.
Policijski službenik, u smislu ovoga Zakona, je policijski službenik prema Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima i službenik Ministarstva koji obavlja poslove usko povezane s policijskim poslovima.
Vježbenik je osoba primljena u policiju bez radnog iskustva na policijskim poslovima, koja se osposobljava za samostalno obavljanje policijskih poslova.
Osoba koja se obrazuje za obavljanje policijskih poslova je polaznik redovitog srednjoškolskog obrazovanja kroz 3. i 4. razred Policijske škole ili srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac.
Pripadnik pričuvnog sastava policije je osoba koja se, prema odredbama ovoga Zakona i provedbenih propisa, angažira za obavljanje određenih policijskih poslova.
Glavni ravnatelj policije (u daljnjem tekstu: glavni ravnatelj) najkasnije do 31. ožujka ministru unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: ministar) dostavlja pisano izvješće o radu policije za prethodnu godinu, koji ga dostavlja Vladi Republike Hrvatske.
Vlada Republike Hrvatske dostavlja izvješće o radu policije Hrvatskome saboru najkasnije do 1. lipnja.
Ministar Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskoga sabora, na njegovo traženje, dostavlja pisano izvješće o obavljanju policijskih poslova za pojedinačne slučajeve.
Fizička ili pravna osoba koja smatra da su djelovanjem ili propuštanjem djelovanja policijskog službenika u primjeni policijskih ovlasti povrijeđena njezina prava ili slobode, ima pravo Ministarstvu podnijeti pritužbu u roku od 30 dana od dana saznanja za povredu.
Pritužba iz stavka 1. ovoga članka mora biti razumljiva i sadržavati:
- ime, prezime i adresu podnositelja,
- mjesto, vrijeme i opis djelovanja ili propuštanja djelovanja kojima su povrijeđena prava ili slobode podnositelja ili druge osobe,
- potpis podnositelja.
S pritužbama podnesenim nakon roka iz stavka 1. ovoga članka, kao i s pritužbama koje ne sadrže podatke iz stavka 2. ovoga članka, postupat će se sukladno odredbama zakona kojim se propisuje sustav državne uprave.
Pritužbu iz članka 5. ovoga Zakona razmatra rukovoditelj ustrojstvene jedinice Ministarstva u kojoj je raspoređen policijski službenik na kojeg se pritužba odnosi ili policijski službenik kojeg on ovlasti, radi utvrđivanja činjeničnog stanja.
Obveza je rukovoditelja iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti podnositelja pritužbe o utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim mjerama u roku od 30 dana od dana primitka pritužbe.
Podnositelj pritužbe nezadovoljan sadržajem obavijesti iz stavka 2. ovoga članka može u roku od 15 dana od dana primitka obavijesti, podnijeti prigovor ustrojstvenoj jedinici nadležnoj za unutarnju kontrolu Ministarstva koja je obvezna podnositelju prigovora odgovoriti u roku od 30 dana od dana primitka prigovora.
Ako podnositelj pritužbe, u roku od 15 dana od primitka odgovora ustrojstvene jedinice za unutarnju kontrolu, izrazi nezadovoljstvo postupkom provedenih provjera i sadržajem odgovora, spis predmeta bez odgode dostavlja se na rješavanje Povjerenstvu za rad po pritužbama (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) o čemu se obavještava podnositelja pritužbe.
Za rješavanje pritužbi na rad policijskih službenika osniva se Povjerenstvo.
Povjerenstvo čini devet predstavnika građana koje imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora, a koje su, na javni poziv, predložile organizacije civilnog društva, organizacije stručne javnosti i nevladine organizacije ili su se osobno javili na javni poziv.
