Predloženi zakon ima za cilj potaknuti proizvodnju iz solara na kućama građana, jer se uvodi agregiranje, koje uz dosadašnju proizvodnju za samopotrošnju, stvara uvjete za rast solarne proizvodnje na kućama, rekao je Milatić, tumačeći kako će solarni paneli moći biti, ne samo na obiteljskim kućama, nego i na višestambenim zgradama. Osim što građanima omogućuje da proizvode struju iz svojih solara, zakon im omogućuje i njenu pohranu u bateriji u vlastitoj kući, ali i da je agregator može koristiti i njome trgovati, pa se investicija u solar brzo isplati, odgovorio je državni tajnik Miru Totgergeliju (HDZ) koji za zakon kaže da je moderan i podržava ga. I sada potičemo ugradnju solara, Fond za zaštitu okoliša svake godine za to daje značajna sredstva, sudjeluje u investiciji od 40 do 80 posto, rekao je Milatić SDP-ovoj Andreji Marić (SDP) koju je zanimalo kako će zakon utjecati da se u pet godina poveća broj solara po krovovima.
Promjena opskrbljivača u 24 sata
Državni tajnik ističe i druge prednosti koje potrošačima donosi novi zakon: promjenu opskrbljivača u 24 sata, jasnije i lakše usporedive obračune za potrošnju električne energije, izjednačavanje prava kupaca u Hrvatskoj, sa onima u drugim članicama. Obračun mora biti jasan, točan, sažet i napravljen tako da omogućuje laku usporedbu, istaknuo je državni tajnik. Na upit hoće li se kupcima ograničiti broj promjena opskrbljivača, kazao je da „koliko je shvatio, broj se ne može ograničavati“. Zna se samo koji je najkraći rok za to, jedina otegotna okolnost kupcu može biti samo ako je ugovorom sam sebe spriječio da neko vrijeme ne može mijenjati opskrbljivača, rekao je Milatić i naglasio kako, teoretski hrvatski građani mogu uzeti i opskrbljivača iz neke druge zemlje. To će se vrlo rijetko dogoditi, jer će taj opskrbljivač zbog manjeg broja korisnika, biti manje zainteresiran, naveo je. Predvidjeli smo digitalizaciju, modernije mjerenje potrošnje, imamo nekoliko godina da zaživi taj pametni sustav, s vremenom će to biti dostupno i na pametnim telefonima, naglasio je.
Problem starijih osoba, koje nisu informatički vješte, trebao bi se riješiti preko tvrtki koje će se specijalizirati za praćenje potrošnje i predlaganje građanima najboljeg modela, rekao je. „Rasprave da će vlasnik HOPS-a biti netko treći ne dolaze u obzir“, poručio je Milatić na opasku Ivana Kirina (HDZ) da se opet u javnosti aktualizira privatizacija HEP-a. Zadršku prema predloženom zakonu imao je Domovinski pokret (DP). Ovaj zakon nije dobro napisan, prilično je futuristički, rekao je Davor Dretar. Važno je da zakon bude primjenjiv, dodaje Anka Mrak Taritaš (Glas) i ističe kako iz zakona čita da su jasno propisani kriteriji za integraciju energije iz obnovljivih izvora. Veljko Kajtazi (NZ) upozorava na podatke da 11,9 posto romskih kućanstava nema struju, a u izdvojenim romskim naseljima čak 14, 6 posto. Dvije trećine Roma nema pristup kanalizaciji, polovica pristup vodi iz vodovoda, što očekivati od zajednice koja živi u takvim uvjetima, upitao je Kajtazi.
