Donošenjem tog Zakona propisuje se obvezno osiguravanje pristupačnosti - npr. terminala za plaćanje, bankomata, uređaja za izdavanje karata, uređaja za prijavu interaktivnih i samoposlužnih terminala, internetskih usluga. poput stranica mobilnih aplikacija, elektroničkih karata, e-knjiga, informacijskih zaslona usluga e-trgovine te potrošačkih bankarskih usluga, rekla je u četvrtak saborskim zastupnicima državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić.
Na upit IDS-ovog Borisa Piližote vezano uz pristupačnost internetskim stranicama i mobilnim aplikacijama osoba s invaliditetom, odgovorila je da je jedan od najvažnijih ciljeva novog Zakona da bi svi u Hrvatskoj i ostalim članicama EU imali jednak pristup internetskih uslugama i mobilnim aplikacijama, bez obzira kojeg su vrstu invaliditeta. Stoga će i mobilne aplikacije i internet usluge morati biti dostupne na jednom ili više osjetilnih mogućnosti kako bi bile dostupne svima.
Mađerić je odbacila bojazni Mostovog Ivice Ledenka da privatni sektor neće moći implementirati taj zakon rekavši kako ima dovoljno vremena za period prilagodbe. "Cilj Zakona o pristupačnosti proizvoda i usluga je poboljšati pristup proizvodima i uslugama široke potrošnje koji svojim prvotnim dizajnom ili naknadnim prilagodbama zadovoljavaju potrebe osoba s invaliditetom i osoba smanjenje pokretljivosti te osigurati uključivije društvo i što je moguće više njihov samostalniji život", naglasila je državna tajnica.
U Hrvatskoj živi 691.064 osoba s invaliditetom
Iznijela je podatak da u Hrvatskoj, prema Registru osoba s invaliditetom u svibnju ove godine, živi 691.064 osobe s invaliditetom, što je 18 posto stanovništva. Mađerić je kazala i da se Zakonom o pristupačnosti proizvoda i usluga u naše zakonodavstvo prenosi EU direktiva iz 2019., ključni dokument koji slijedi obvezu osiguravanja pristupačnosti koju su EU i sve države članice, pa tako i Hrvatska, preuzele ratificiranjem Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom.
Pojasnila je i da se zakon donosi po hitnom postupku kako bi se počeo primjenjivati od 28. lipnja 2025., od kada se očekuje primjena ovoga tog propisa u svim državama članicama EU. Tijekom rasprave većina zastupnika istaknula je važnost olakšavanja života osobama s invaliditetom, a SDP-ova Irena Dragić navela je da iako zakon obećava poboljšanja, postoji zabrinutost da će ostati samo deklarativan jer ne predviđa nikakve značajnije sankcije za nepoštivanje pravila.
Napominje da se zakon po hitnom postupku donosi u zadnji čas iako je Direktiva EU donijeta još 2019. i članice su do lipnja ove godine imale vremena u nacionalno zakonodavstvo uključiti njezine smjernice. "Način na koji donosimo ovaj zakon govori o tome da kao društvo nismo dovoljno osvijestili potrebe i probleme osoba s invaliditetom.
Nismo stvarno usmjereni na rješavanje realnih i ozbiljnih problema s kojima se nose i žive", ustvrdila je i najavila da će SDP biti suzdržan kod donošenja zakona. Izrazivši začuđenost stavom Kluba SDP-a, HDZ-ova Ljubica Lukačić pozvala je zastupnike da podrže predloženi zakon, a onda u svojim sredinama vide što je učinjeno za osobe s invaliditetom.
Izmjene zakona radi korekcije cijena školskih udžbenika
Izmjene Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu, kojima se propisuje mogućnost povećanja cijene tiskanih udžbenika u osnovnoj školi, što će financirati Ministarstvo, u četvrtak nije podržao jedino Klub SDP-a, a ostali nisu imali primjedbi. Izmjenama se uređuje pitanje definiranja najveće dopuštene cijene udžbenika tako da se mijenjaju faktori izračuna, izvijestila je u Saboru državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Zrinka Mužinić Bikić.
„Kako bi se omogućila korekcija cijene za tiskane udžbenike, zakon se mijenja na način da će ministar nadležan za obrazovanje odobriti izmjenu cijene udžbenika koji je u katalogu, ako je u upotrebi najmanje jednu nastavnu godinu i ako je došlo do promjene medijalne plaće u Hrvatskoj za više od 10 posto od posljednje cijene za taj udžbenik”, kazala je. Dodala je da će ministar pritom moći predložiti izmjenu cijene najviše jednom u dvije godine za svaki pojedini udžbenik.
Provedba zakona osigurana iz proračuna Ministarstva obrazovanja
Financijska sredstva za provedbu zakona osigurana su u okviru proračuna Ministarstva obrazovanja u iznosu od 19,8 milijuna eura, istaknula je Mužinić Bikić. Zakonskim izmjenama također se omogućava izrada i uporaba udžbenika za učenike u strukovnim školama koji će pohađati modularnu nastavu.
Ministarstvo planira u rujnu objaviti javni poziv za podnošenje prijava za odobravanje korištenja udžbenika u školi i uvrštavanja u katalog za strukovne module za srednje strukovne škole, najavila je državna tajnica. Na jesen kada ide javni poziv za strukovne udžbenike, počinje i nastavna godina, prigovorila je Tanja Sokolić u ime Kluba SDP-a, ustvrdivši da se 'ponovno improvizira', bez plana i evaluacije.
„Svi obrazovni sadržaji su već spremni, preko 2.500 obrazovnih materijala kojima su obuhvaćeni svi ishodi koje će učenici trebati savladati, a uz to postojeći udžbenici koji su već odobreni u katalogu moći će se isto nastaviti primjenjivati, ovo je samo jedna nova mogućnost”, odgovorila joj je Mužinić Bikić.
Sokolić smatra i da je potrebno donijeti novi zakon a ne mijenjati postojeći jer se mijenja više od 80 posto sadržaja. „Zakon predviđa rast cijena udžbenika, što je razumljivo jer raste i medijalna plaća i cijene, ali ne postoji ni jedan sustav koji bi pratio kvalitetu udžbenika nakon što se uvedu u škole, ako država plaća udžbenike mora znati što točno kupuje”, kazala je Sokolić.
Ustvrdila je i da se zbog ograničavanja mase udžbenika oni metodički i sadržajno osiromašuju, pa dopunjuju radnim bilježnicama i zbirkama zadataka. Sokolić kaže da SDP ne može podržati zakonske izmjene jer su kaotične u pristupu i zakašnjele u provedbi.
Ostali saborski klubovi koji su sudjelovali u raspravi podržali su izmjene Zakona o udžbenicima. Vesna Bedeković (Klub HDZ-a) istaknula je da omogućavaju fleksibilnost cijena udžbenika kao i fleksibilnost strukovnog obrazovanja, a Krešimir Čabaj (Klub DOMiNO i Hrvatski suverenisti) da su pravno dobre i da nema zamjerki.
